U svjetlu sve veće potrebe za sigurnošću podataka, veliku pozornost privukla je ovotjedna konferencija u Bruxellesu, posvećena digitalnom suverenitetu europskih država. Većina naših podataka trenutačno je pohranjena na serverima izvan Europe, a to Europska unija želi promijeniti.
Jedan od sudionika konferencije bila je hrvatska tvrtka APIS IT. Kakvi nas sve kibernetički izazovi očekuju u bliskoj budućnosti, rekao je u Dnevniku HTV-a čelnik tvrtke Saša Bilić. S njim je razgovarao Mladen Sirovica.
– Većina naših podataka smještena je na serverima koji se nalaze u Americi i na Dalekom Istoku. Cilj onoga što zovemo digitalna suverenost Europe je da želimo jačati digitalni kapacitet Europe, u našem slučaju Hrvatske, kroz vlastite podatkovne centre, kroz izgradnju vlastitih podatkovnih kapaciteta kako bi podaci bili smješteni na adekvatan, siguran način i kako bi podaci naših građana i državnih institucija bili maksimalno sigurni, istaknuo je.
• Je li to moguće napraviti u nekom kratkom roku?
– Apsolutno je moguće to napraviti u nekom kratkom roku. Premijer i ova Vlada već dugi niz godina prepoznaju potrebu za digitalizacijom. Pokazali su veliku potrebu za financiranjem takvih projekata tako da mi danas u slučaju RH imamo državni “cloud”, imamo namoderniju informatičku infrastrukturu na kojoj su podaci maksimalno sigurni i nalaze se isključivo na teritoriju RH, rekao je.
• Kakvu korist ima građanin Hrvatske da je to na našem teritoriju te koliko je sigurniji kad kupuje preko interneta?
– Ako govorimo o sustavima kao što su fiskalizacija, e-građani, digitalni osobni identitet, porezni, carinski sustavi – svi ti podaci su smješteni na području RH i maksimalno su osigurani i velik broj mladih stručnih ljudi vodi brigu o tome, kazao je.
• Je li Hrvatska spremna za obranu od kibernetičkih napada?
– Hrvatska je jako puno uložila u izgradnju svojih informacijskih sustava, informatičke infrastrukture pa tako i komponenata koje se bave informatičkom sigurnošću. Imamo nekoliko državnih tijela i institucija koje o tome vode brigu, velik broj stručnih ljudi koji paze na sustave. I suradnja između državnih tijela je na visokoj razini. Tako da možemo zaključiti da je sigurnost tih podataka na visokoj razini u RH, naglasio je.
• Od kuda najviše dolaze ti napadi?
– Najveća prijetnja su organizirani napadi pojedinih država. Postoje pokušaji sa svih strana svijeta, rekao je.
• Više od milijun i 600.000 ljudi se samopopisalo. Je li to dokaz da počinjemo ozbiljnije usvajati digitalne tehnologije?
– Podatak da je broj korisnika sustava e- građani prešao milijun i pol, pokazuje da svijest za korištenjem elektroničkih usluga raste iz dana u dan. Na kraju svi ti servisi koji su dostupni na sustavu e-građani su tu da olakšaju život i tvrtkama i pojedincima kako ne bi morali obilaziti šaltere, kako bi sve ono što nam je potrebno bilo jednostavnije. Podatak o broju građana koji su se samopopisali govori u prilog tome, rekao je.
• I ovaj državni oblak bi trebao na neki način objediniti sve te podatke od kojih bi građani imali koristi?
– Državni “oblak”, centar dijeljenih usluga, je središnje mjesto gdje se nalazi velik broj podataka pojedinih državnih tijela koji će na kraju objediniti preko 300 državnih tijela i već njegov sastavni dio je Državna sabornica što je zapravo osnova za tzv. sustav interoperabilnosti i razmijene podataka između svih državnih tijela, istaknuo je, piše HRT.
