3.4 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Tramišak: Na raspolaganju 25 milijardi eura, no tu su i brojni izazovi

Tramišak: Na raspolaganju 25 milijardi eura, no tu su i brojni izazovi

O mogućnostima povlačenja europskog novca na regionalnoj razini raspravlja se u Opatiji na dvodnevnoj konferenciji “Dani regionalnoga razvoja i fondova EU-a Nove prilike”.

Hrvatskoj je uplaćen predujam od 818 milijuna eura na ime Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Za kakve je projekte konkretno taj europski novac namijenjen?

– Govorimo o jednom dijelu paketa od 6,3 milijarde eura. Koji će se projekti financirati ovim sredstvima, znat ćemo nakon provedenih postupaka javnih poziva i natječaja. Možemo reći da će zasigurno biti usmjereni u gospodarstvo, znanost, obrazovanje, zdravstveni sektor te u samu obnovu zgrada, istaknula je u središnjem Dnevniku ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak.

Iz Nacionalnog će plana za sanaciju dotrajale vodovodne mreže u Zagrebu u kratkom roku biti povučeno 55 milijuna kuna. To je kap u moru. Kako Zagreb općenito iz europskih fondova za tu svrhu može dobiti više novca?

– Značajna europska sredstva su iz razdoblja 2014. – 2020. ugovorena za grad Zagreb. Radi se o 35 milijardi kuna ulaganja, dodaje Tramišak ističući da će grad Zagreb moći aplicirati za sredstva za vodovod i u razdoblju 2021. – 2027.

Hrvatska će u sljedećem razdoblju na raspolaganju imati 25 milijardi eura iz različitih europskih izvora. Nikad toliko novca na pladnju. No, pitanje je imamo li ideja, projekata, stručnih ljudi, kapaciteta – da se taj novac u potpunosti i povuče?

– Vjerujem da smo kroz proteklo razdoblje stekli bogato iskustvo, da smo naučili kako se upravlja fondovima EU-a, kako se realiziraju projekti. Najveći će izazovi biti u građevinskom sektoru, a koji treba provesti te projekte. Vrlo važne sugovornika vidimo u regionalnoj i lokalnoj sredini u narednom razdoblju. Najvažniji su u cijeloj priči poduzetnici, dodaje.

Zabrinjava li vas to što smo po stopi isplaćenosti dosad dostupnog europskog novca među pet najlošijih članica Europske unije?

– Nekoliko godina trajala je uspostava procedura, pokretanje prvih poziva i ugovaranje prvih projekata. Za 20% povećali smo iskorištenost u godinu dana, trenutno smo na 60% isplaćenih sredstava korisnicima, a 50% ovjerenih sredstava prema EU. Ako nastavimo rasti 20% na godišnjoj razini, približit ćemo se onome što nam je cilj, a to je stopostotna iskorištenost fondova.

Hoće li Hrvatska do roka, kraja 2023., iskoristiti 100 posto novca koji joj je bio stavljen na raspolaganje iz europskih fondova?

– Svi zajedno moramo ubrzavati stvari. Vlada je donijela zaključak i poslala poruku javnom sektoru da ih podržavamo i u praćenju ovih novih situacija na tržištu građevinskih materijala. A sve kako bi se ubrzali u realizaciji vrijednih projekata. Želimo pomoći korisnicima sredstava, ali je velika odgovornost i na njima da se na vrijeme sve povuče, dodaje Tramišak.

Koliko će se apsorpcija europskog novca ubrzati pojednostavljenjem određenih nacionalnih pravila? Procedure su bile vrlo zamršene – svaki dokument trebao je proći nekoliko instancija. To je kočilo cijeli proces.

– Već smo pojednostavili procedure, podigli smo iskorištenost za 20% što sam već rekla. U startu je već smanjena dokumentacija. Neće se više trebati dostavljati građevinske dozvole ili potvrde iz porezne uprave. Sve će to biti dostupno nama u sustavu upravljanja i kontrole, što će ubrzati provedbu projekata, zaključuje, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike