3.1 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Dugovi za lijekove ne prestaju rasti

Dugovi za lijekove ne prestaju rasti

Čim je prestao učinak sanacije od 2,9 milijardi kuna u travnju, dugovi su opet počeli rasti po 300 milijuna kuna mjesečno te je bila potrebna intervencija od gotovo pola milijarde kuna prošli tjedan

Iako je Vlada u travnju kroz sanaciju zdravstva odobrila 2,9 milijardi kuna za pokrivanje dugova veledrogerijama i ljekarnama za lijekove, te dodatnih gotovo pola milijarde kuna prošli tjedan kako bi bolnice platile dugove koji su unatoč toj sanaciji premašili 180 dana, moguće je da će do kraja godine biti potrebna još koja intervencija i financijska injekcija u tom sektoru. Priznao je to jučer i ministar financija Zdravko Marić koji je objasnio da se novac iz europskog mehanizma za oporavak i otpornost može trošiti i na projekte u zdravstvu, ali samo za unapređenje sustava, ne i pokrivanje dugova.

Odgovarajući na pitanje kako je moguće da je prošli tjedan na Vladi, i to na teret proračuna Ministarstva zdravstva za sljedeće dvije godine, odobreno plaćanje dodatnih gotovo pola milijarde kuna za obveze koje su odavno nastale, Marić je odgovorio da je riječ o provođenju dogovora s veledrogerijama da se, dok se čeka reforma zdravstva, bolnice drže rokova plaćanja veledrogerijama od 180 dana, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje rokova od 120 dana kad su u pitanju obveze prema ljekarnama, piše Novi list.

– Mi se tog dogovora držimo, ali čim je prestao učinak sanacije od 2,9 milijardi kuna, dugovi su opet počeli rasti po 300 milijuna kuna mjesečno i zato je bila potrebna nova intervencija. To je sve što o tome mogu reći, rekao je ministar financija. Dodao je da se često visoki dugovi u zdravstvu opravdavaju time da državna riznica ne proslijedi svake godine novac koji je dužna sustavu zdravstva, ali da je u ovoj godini dosad uplaćeno sedam i pol milijardi kuna i da je to pokrilo sve te zaostatke, ako su oni i postojali, kako neki tumače.

Na pitanje znači li to da intervencijama iz proračuna nije kraj, ako će se država i dalje držati dogovorenih rokova, a dugovi za lijekove mjesečno rastu po 300 milijuna kuna, ministar je odgovorio:

»Da, kao u onoj reklami. I to nije sve«. Na opetovano pitanje je li moguće da će država uz dvije intervencije koje su dosad koštale 3,4 milijarde kuna trebati dodatne intervencije do kraja godine, Marić je odgovorio da je to moguće.

S obzirom na to da bi prekid takve prakse trebala donijeti reforma zdravstvenog sustava, koju sadašnja Vlada najavljuje još od prvog mandata, novinari su pitali ministra financija vjeruje li on da će do kraja sadašnjeg mandata vidjeti tu reformu, a on je odgovorio potvrdno.

– Nadam se i vjerujem u to, poručio je Marić, koji je u više navrata naglašavao da su sve dosadašnje financijske injekcije u zdravstvu, a posebice posljednja koja je bila prilično izdašna, pokazale da se problem financijske održivosti zdravstva ne može riješiti samo intervencijama na prihodovnoj strani.

Za pravo mu daje i podatak da je na kraju kolovoza dug bolnica i HZZO-a veledrogerijama i ljekarnama za lijekove bio gotovo 4,5 milijardi, odnosno samo 1,1 milijardu kuna manji nego početkom travnja, iako je država u tom razdoblju intervenirala s 2,9 milijardi kuna.

No, nisu dugovi za lijekove jedini »repovi« koji postoje u zdravstvenom sustavu. Nedavno je Vlada odobrila dodatnih 775 milijuna kuna Ministarstvu zdravstva kako bi se platio dug za prekovremene sate zdravstvenim radnicima u bolnicama i to po tužbama koje su oni već dobili, ali i da bi spriječila podizanje novih tužbi, piše Novi list, prenosi N1.

Najnovije

Još iz rubrike