4.9 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Veliki intervju, Davor Božinović: Zbog pandemije raste nasilje i uporaba droga; Očekivan...

Veliki intervju, Davor Božinović: Zbog pandemije raste nasilje i uporaba droga; Očekivan je znatan rast migracija; Oblikujemo modernu policiju, smanjujemo 638 rukovodećih, otvaramo 276 novih mjesta

Razgovarao: Ante Rašić

Danas se obilježava Dan policije i blagdan Sv. Mihovila, njezina zaštitnika. Tim smo povodom razgovarali s potpredsjednikom Vlade i ministrom unutarnjih poslova dr.sc. Davorom Božinovićem. No ponajprije, svim je pripadnicima policijskih snaga i djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova čestitao Dan policije i blagdan Svetog Mihovila.

Danas obilježavamo Dan policije. Pred policijskim službenicima sve su veći i zahtjevniji zadatci, a njihovi poslovi su vrlo odgovorni i često opasni. U ova dva mandata postigli ste velike pomake u materijalnim i financijskim uvjetima policijskih službenika, što planirate u daljnjem poboljšanju policijskog sustava? Što se događa u projektu funkcionalne reorganizacije policije?

Želimo bolju strukturu samog MUP-a, Ravnateljstva policije i policijskih uprava, brže i učinkovitije procese, oblikujemo modernu policiju u službi sigurnosti – to je riječ koja se nametnula kao ključna riječ 21. stoljeća.

Organiziramo policiju u kojoj će policijski službenici biti zadovoljni i s kojom će građani biti zadovoljni. Smanjuje se ukupno 638 rukovodećih radnih mjesta u Ravnateljstvu policije, u policijskim upravama i postajama.

To stvara prostor za 225 novih radnih mjesta više i visoke stručne spreme i to za poslove temeljne, prometne i granične policije te 51 radno mjesto za poslove kriminalističke policije.

Ukupan broj sistematiziranih radnih mjesta u Ravnateljstvu policije, policijskim upravama i policijskim postajama smanjio bi se za 1405, od čega je 1086 radnih mjesta policijskih službenika te 319 radnih mjesta državnih službenika.

To je tek nekoliko svima razumljivih brojki, no riječ je o daleko zahtjevnijem, stručnom poslu u kojem se dizajniraju procesi i resursi u sustavu koji broji više od 20.000 ljudi i raspolaže stotinama milijuna proračunskih i europskih sredstava.

Jučer su Državni Tajnik SAD-a Antony Blinken i Ministar Domovinske Sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država Alehandro Mayorklas objavili odluku da je Hrvatska pristupila američkom programu izuzeća od viza. Kada bi hrvatski građani mogli putovati u SAD bez viza?

Ovo je povijesni trenutak za Hrvatsku i rezultat intenzivnog rada posljednje tri godine, ali i potvrda snažnog strateškog partnerstva naših država.

Jučer sam telefonski razgovarao s Podtajnikom Ministarstva Domovinske sigurnosti Robertom Silversom, koji mi je priopćio ovu izvrsnu vijest te najavio da će hrvatski državljani najkasnije od 1. prosinca moći putovati u Sjedinjene Američke Države bez viza.

Do tada američka strana će bez odgode prilagoditi svoj nacionalni sustav kroz kojeg državljani zemalja na koje se primjenjuje bezvizni režim najavljuju svoja putovanja.

Radi se o web platformi ESTA (Electronic System for Travel Authorisation). Nakon toga hrvatski građani će moći putovati bez viza u Sjedinjene Američke Države u poslovne i turističke svrhe i tamo boraviti do 90 dana.

Ovo je veliko postignuće Vlade Republike Hrvatske i rezultat odlične suradnje s predstavnicima Ministarstva Domovinske sigurnosti SAD-a te kontinuirane podrške Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu u svim našim naporima.

Naznake da smo na dobrom putu bila je i izjava Američkog državnog tajnika Anthonyja Blinkena u kolovozu ove godine, kada je i službeno pozvao Hrvatsku da pristupi ovom Programu, a tome je prethodio trogodišnji intenzivan rad MUP-a s Ministarstvom domovinske sigurnosti SAD-a.

Godinama se percipiralo da je jedino važno smanjenje stope odbijenih zahtjeva za vizu, međutim sigurnosni uvjeti koje je Hrvatska ispunila bili su još i važniji u ovom cijelom procesu.

Da kao država ispunjavamo visoke parametre po pitanju sigurnosnih standarda, govori i podatak da su Sjedinjene Američke Države uspostavile bezvizni režim s Republikom Hrvatskom.

Od 12. do 18. rujna 2021. predstavnici Ministarstva Domovinske sigurnosti održali su završni evaluacijski posjet Hrvatskoj, kojom prilikom su pomno procjenjivali razinu sigurnosti u području zaštitu granice na kopnenim graničnim prijelazima te pomorskim i zračnim lukama, suzbijanju kriminaliteta, uključujući i borbu protiv terorizma, sigurnost putnih isprava i upravljanje migracijama.

Predstavnici američkog Ministarstva domovinske sigurnosti su tijekom evaluacijskog posjeta naglasili kako će Hrvatsku predstaviti kao uspješan model i primjer drugim državama za ispunjavanje svih sigurnosnih uvjeta u pristupanju Programu izuzeća od viza.

U konačnici svi ovi napori i rezultati direktno doprinose većoj slobodi kretanja i sigurnosti Hrvatskih građana, ali i gospodarskom prosperitetu.

Hrvatska je ispunila tehničke uvjete za ulazak u Schengen. Nakon zelenog svjetla Europske komisije, kada je realno očekivati da Hrvatska uđe u Schengenski prostor?

Nakon ispunjavanja tehničkih uvjeta i potvrde Europske komisije u listopadu 2019. te posljednjeg posjeta schengenskog evaluacijskog tima u studenome 2020. nakon kojeg su na Europska komisija i Vijeće potvrdili ispunjavanje svih preporuka u nadzoru vanjske granice, formalno je dovršen proces schengenske evaluacije.

Težimo da se odluka donese tijekom 2022. godine, za vrijeme francuskog predsjedanja Vijećem EU.

Mnogi uvjeti koje smo ispunjavali za pristupanje Programu izuzeća od viza kompatibilni su s tehničkim preduvjetima koje smo već ispunili za pristupanje Hrvatske Schengenskom području te će ova odluka Sjedinjenih Američkih Država sasvim sigurno pozitivno utjecati i na predstojeće donošenje odluke Vijeća Europske unije o pristupanje Hrvatske Schengenu.

Hrvatska je nedvojbeno ispunila sve uvjete za članstvo u Schengenu u najrigoroznijem postupku do sada. U osam područja schengenske pravne stečevine, Hrvatska je u postupku evaluacije koji je trajao od 2015. godine, ispunila 281 preporuku, od čega 145 u području nadzora vanjske granice.

U ožujku su povjerenica Johansson i portugalsko predsjedništvo potvrdili da je Hrvatska spremna za članstvo u Schengenu. U Strategiji o budućnosti Schengena, koju je Komisija predstavila u lipnju, sadržana je jasna preporuka da Hrvatska treba što prije postati članicom Schengenskoga područja.

Sve smo to prošli i svugdje imamo zeleno svjetlo, no naravno da vam u ovom trenutku ne mogu reći konkretan datum. Bitno je naglasiti da je ispunjavanje uvjeta bio opsežan i zahtjevan posao koji smo odradili do zadnjeg slova i Komisija je to potvrdila.
To je uspjeh ove Vlade i Ministarstva unutarnjih poslova. Ući ćemo u Schengen i u eurozonu i tako zaokružiti našu europsku priču.

Pitanje migranata dovelo je do oštrih podjela u europskim političkim strukturama, možemo li očekivati novu politiku Brisela vezano uz raspodjelu migranata po zemljama EU? Koliko je migranata pokušalo ilegalno ući u Hrvatsku, očekujemo li novi val, je li hrvatska policija spremna za takve izazove? I što se sada događa s 19 afganistanskih državljana koje smo ljetos prihvatili nakon što su talibani preuzeli vlast?

U kolovozu je Hrvatska prihvatila 19 državljana Islamske Republike Afganistan koji su pripadali lokalnom osoblju EU delegacije i njihove obitelji.

Za ulazak u Hrvatsku izdane su im, nakon sigurnosnih provjera, vize iz humanitarnih razloga te putni listovi.
To su tri obitelji i 1 samac, od toga 8 punoljetnih i 11 maloljetnih osoba.

Odmah po dolasku, izrazili su namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu te su prevezeni u Prihvatilište u Kutini.
Nakon obvezne samoizolacije za svih 19 afganistanskih državljana žurno je proveden postupak utvrđivanja pretpostavki za odobrenje međunarodne zaštite i ona im je svima odobrena.

U međuvremenu dvije državljanke Afganistana majka i kćer napustile su Hrvatsku radi spajanja obitelji sa suprugom i ocem koji živi u Velikoj Britaniji.

Narednih dana ostalih 17 afganistanskih državljana biti će preseljeni na svoje konačne lokacije gdje će nastaviti živjeti.
Stjecanjem statusa azilanata, osobe ostvaruju pravo na boravak u Republici Hrvatskoj te spajanje obitelji, pravo na smještaj u trajanju od 2 godine, pravo na rad, zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, besplatnu pravnu pomoć, socijalnu skrb, pomoć pri integraciji u društvo te mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva.

Najnoviji događaji u Afganistanu zasigurno će utjecati na EU. Za sada se procjenjuje da je riječ o 500.000 osoba u prvome valu koji će ići u susjedne zemlje.

Od kolovoza, nema povećanja ukupnog broja migranata na dijelu zapadnobalkanske rute od Grčke pa prema željenim destinacijama u EU.

Hrvatska u prvih 8 mjeseci bilježi pad nezakonitih prelazaka za 33%, a Slovenija oko 45%. To je znak da je granica dobro čuvana, da se odlučno borimo protiv organiziranog kriminala – samo u ovih osam mjeseci uhitili smo 552 krijumčara. Manji broj nezakonitih prelazaka znak je i da je naša odlučnost skrenula rutu na Mađarsku i Austriju.

Prije nekoliko dana sudjelovali ste na konferenciji Hrvatske udruge menadžera sigurnost – Hrvatski dani sigurnosti 2021. Što po vama predstavlja jednu od najvećih prijetnji sigurnosnoj situaciji u svijetu?

Danas u svijetu sigurnosnim prijetnjama može se pristupati samo ujedinjenim djelovanjem na nacionalnoj, međunarodnoj i globalnoj razini. Utjecaj pandemije covida-19 na sigurnosnu situaciju, pokazao je niz izazova, poput osiguravanja i održavanje zdravlja nacije, opskrbe osnovnim životnim potrebama u slučaju globalnog zatvaranja, zakonitosti i svrhovitosti protuepedimedijiskih mjera koje zadiru u ljudska i građanska prava te potiču pitanja slobode i sigurnosti. Pandemija je otvorila nove mogućnosti za stare sigurnosne prijetnje, poput širenja dezinformacija, lažnih vijesti i krađe identiteta.

Znatno je povećan broj kibernetičkih napada u protekle dvije godine, te se područje napada s korporacija u većoj mjeri prebacilo na male i srednje tvrtke i to koristeći masovni rad od kuće i online sastanke preko besplatnih aplikacija koje često imaju ozbiljne sigurnosne propuste.

Jedna od najvećih prijetnji sigurnosnoj situaciji u svijetu su klimatske promjene koje uzrokuju niz problema.

Rezultat klimatskih promjena su vremenski ekstremi poput ovogodišnjih megapožara, razornih poplava ili tornada u Europi, što dugoročno uzrokuje geografske promjene poput nepovratnog rasta razine mora ili širenje pustinja, stoga je očekivan znatan rast migracija stanovništva, pa će se i zaštita granica morati tome prilagoditi.

Politika Europske unije sve je više usmjerena na zaštitu vanjske granice, što se očekuje od Hrvatske?

Hrvatska danas vrlo uspješno, zakonito i odgovorno štiti ne samo vlastitu, nego i granicu EU te je spremna na moguće poremećaje na migrantskim rutama zbog situacije u Afganistanu.

Sve je prilično jasno navedeno u zajedničkoj Izjavi ministara unutarnjih poslova na Vijeću EU, koja odražava naše stavove.
Odlučni smo djelovati zajednički s EU i državama članicama, kako bismo spriječili ponavljanje nekontroliranih, masovnih nezakonitih migracija s kojima smo se u prošlosti suočavali.

Europska unija će značajno pomoći susjednim državama Afganistana da omoguće izbjeglicama smještaj i spas od režima koji ih progoni.

Pokrenut će se ciljane kampanje za borbu protiv krijumčarskih mreža koje potiču ljude na opasna i ilegalna putovanja prema Europi.

U politici postupanja MUP-a i hrvatske policije prema nezakonitim migracijama, ništa se neće promijeniti. Na istom su tragu i druge države Europske unije.

Hrvatska podržava zakonite, održive i uređene migracije. Ove smo godine na našem području zabilježili 1759 namjera za traženje azila.

Za očekivati je da će sada, među tražiteljima međunarodne zaštite biti više onih koji će tvrditi da su Afganistanci, misleći da taj podatak osigurava „lakši tretman“.

Isti je slučaj ranije bio s državljanima Sirije. Bez obzira na činjenicu što velika većina nezakonitih migranata zloupotrebljava institut međunarodne zaštite pa netom što su izrazili namjeru – odlaze dalje put svojih ciljanih zemalja, u Hrvatskoj je institut međunarodne zaštite dostupan svima koji izraze namjeru, a u skladu s EU pravom i našim međunarodnim obvezama.

Pitanje međunarodne zaštite Afganistanaca, koje je sada u fokusu, vrlo je kompleksno te su se postupci odobravanja međunarodne zaštite za njih i dosad provodili pojedinačno, uvažavajući sve uvjete i okolnosti pojedinačnog slučaja. Oko 30% migranata se izjašnjavaju kao Afganistanci.

Također, osobe koje su se izjašnjavale kao državljani Afganistana prednjače među onima koji su podnosili zahtjeve za međunarodnom zaštitom, da bi odmah potom otišli kamo su naumili.

Situacija u Afganistanu nosi visoke rizike od pokretanja novih migracijskih tokova, a moguća su kretanja preko Turske i zapadnog Balkana te preko istoka, iz Bjelorusije prema Litvi i Poljskoj.

Za sada još nije moguće procijeniti hoće li migracijski putevi u većoj mjeri biti preko zapadno-balkanske rute ili će se jače otvoriti istočna ruta.

Republika Hrvatska je država članica na vanjskoj granicu EU koju je dužna štititi i država koja je spremna za tu zadaću u svakom pogledu. Za migrante, Hrvatska je tranzitna zemlja. Pored toga, Hrvatska ima granicu i sa zemljama Schengenskog prostora.

Zbog toga je Hrvatska jedina stvarna prepreka za ulazak migranata u ciljane zemlje, a naš ulazak u Schengenski prostor će dodatno ojačati snage na vanjskoj granici.

U protekle tri i pol godine prijavili smo više od 3500 krijumčara ljudi te proveli niz složenih i dugotrajnih istraživanja kojima su zadani ozbiljni udarci kriminalnim skupina.

Policije ima dovoljno, opremljena je i spremna u svakom trenutku i na svakom terenu.

Jedno je od bitnih postignuća ove Vlade što je Hrvatska sigurna zemlja u kojoj građani mirno žive. Nedavno je objavljena ljestvica sigurnosti koja je Hrvatsku potvrdila u elitnom društvu najsigurnijih zemalja.

Pitanje ilegalnih migracija trajat će godinama, niz okolnosti u raznim dijelovima svijeta samo pojačava taj fenomen. Mi ćemo se pojačano angažirati na upravljanju granicama i jačanju graničnih kontrola. Dat ćemo svoj doprinos kako bi se Europska unija što prije vratila normalnom funkcioniranju Schengena. Uvijek treba napomenuti i da se dosljedno ponašamo kao solidarna članica Europske unije i u skladu s mogućnostima, prihvaćamo svoj dio odgovornosti prema ljudima kojima je pomoć doista potrebna.

Stalna prijetnja u kojoj živimo je i pandemija koja je skrenula sve tokove života na cijelom svijetu. Postoji li mogućnost novog zatvaranja u zimskim mjesecima?

Dvije studije su pokazale da su mjere uvedene zbog koronavirusa bile djelotvorne. Da vlade nisu uvele ograničenje kretanja građana i mjere zaštite oboljele bi dodatne stotine milijuna ljudi.

U Hrvatskoj sve mjere kalibriramo sukladno situaciji i stručnom mišljenju epidemiologa, svakodnevno pratimo stanje i tako već 18 mjeseci, izbjegavajući nagla otvaranja i zatvaranja.

U usporedbi s mnogim drugim zemljama, Hrvatska uspješno prolazi kroz ovo iskušenje, nije došlo ni do zdravstvenog, ni do društvenog ni do gospodarskog sloma, a pritom naši građani nisu ni izdaleka vidjeli policijski sat i slične mjere koje su mjesecima zatvorile gradove usred Europe.

Dapače, Hrvatska je vidjela turističku sezonu kakvoj se nitko nije mogao nadati.

Svaka druga odrasla osoba u Hrvatskoj se cijepila i tako doprinijela svom i tuđem zdravlju i sigurnosti. Zahvaljujem građanima koji su se odazvali na cijepljenje kao i zdravstvenim djelatnicima koji su odradili veliki posao.

No to nije dovoljno ako u dogledno vrijeme želimo povratak normalnom životu i zato svaki dan treba pozivati ljude na cijepljenje i razotkrivati teorije gluposti, zavjere i kaosa.

Također, izravna posljedica pandemije je otežano putovanje putnika i protok roba preko granica. Nadalje, bilježi se rast nasilja općenito, posebno obiteljskog nasilja, iskorištavanja djece i potrošnje ilegalnih droga. Zajednički nazivnik nizu tih pojava je neki oblik destabilizacije psihe potaknut neuobičajenom epidemijskom situacijom.

Živimo u prijelomnom vremenu, u kojemu svjedočimo promjenama svijeta kakvog poznajemo.

Nakon 10 godina Policijska akademija u rujnu je ponovno pokrenula program policijskog obrazovanja kroz 3. i 4. razred srednje škole. Naime, uz 11-mjesečni program prekvalifikacije za zanimanje policajac/policajka, koji se na Policijskoj akademiji provodi od 2011. godine, u školskoj godini 2021./2022. upisano su i budući policajci čije će obrazovanje trajati dvije školske godine. Hoće li se ova praksa provoditi i narednih godina?

Policijska škola „Josip Jović“ je krajem 2020. započela s pripremama za ponovno redovito srednjoškolsko obrazovanje kroz 3. i 4. razred srednje škole.

Bilo je potrebno izraditi standarde zanimanja i kvalifikacije te strukovni kurikulum.

Sve nadležne institucije su dale suglasnost tim dokumentima i u kolovozu je policijska škola dobila rješenje nadležnog ministarstva.

Na natječaj za upis u 3. razred srednje Policijske škole javilo se 322 kandidata, od kojih je 199 ispunilo uvjete za upis te je upisano 56 polaznika.

Temeljni cilj policijskog obrazovanja kroz 3. i 4. godinu je jačanje i razvoj profesionalnog identiteta i integriteta policijskog službenika, socijalizacija u organizacijskoj i profesionalnoj kulturi policije.

Cilj je raditi na razvijanju njihovih stavova kao budućih policijskih službenika te podizanju njihove privrženost policijskoj organizaciji i profesionalnom, etičnom postupanju utemeljenom na poštivanju ljudskih prava.

U programu za zanimanje policajac/policajka broj polaznika ovisio je o potrebama MUP-a.

Zadnjih pet do deset godina taj se broj kretao od 340 do 750 polaznika u školskoj godini. Ove godine prijavilo se oko 2000 kandidata za 550 mjesta, testiranje je još u tijeku, a konačni rezultati bit će poznati u listopadu.

Koliko je vozila uručeno javnim vatrogasnim postrojbama u sklopu projekta “Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi Republike Hrvatske”, koji se provodi u suradnji s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom i što to u konačnici donosi vatrogascima?

Riječ je o velikoj nabavi ukupno 94 vatrogasna vozila – dugih i malih navalnih vozila, autocisterna i šumsko/teretnih vozila, zatim sedam šumsko/teretnih vozila veće zapremnine spremnika vode i tri zapovjedna vozila s vatrogasnim robotom na prikolici.
Projekt se 85% financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020., iznos bespovratnih sredstava EU je 217,8 milijuna kuna, a iz državnog proračuna se financira preostalih 38,4 milijuna kuna.

MUP je u veljači 2020. potpisao četiri ugovora s tri tvrtke te je ukupno nabavljeno i isporučeno 94 vatrogasna vozila – 91 javnim vatrogasnim postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima širom Hrvatske, a tri zapovjedna vozila su isporučena Državnoj intervencijskoj postrojbi civilne zaštite.

Cilj projekta „Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi Republike Hrvatske“ je podizanje spremnosti, funkcionalnosti, učinkovitosti i infrastrukturnih kapaciteta hrvatskog vatrogasnog sustava, što se u praksi pokazuje nužnim od ljetnih požara 2017. godine, a posebice je došlo do izražaja u svim izvanrednim okolnostima i krizama 2021. godine.

MUP je od 2017. godine do danas, iz europskog izvora financiranja za potrebe civilne zaštite i sve njezine operativne snage (Hrvatska vatrogasna zajednica, HGSS, Crveni križ) povukao gotovo 250 milijuna eura.

Nastavljamo s opremanjem i osposobljavanjem intervencijskih postrojbi Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova u sklopu projekta „Opremanje i osposobljavanje intervencijskih postrojbi“, ukupne vrijednosti preko 65 milijuna kuna od čega je bespovratno više od 55 milijuna kuna.

U sklopu ovoga projekta za potrebe vatrogastva nabavlja se komplet specijalističke opreme za pojedinačnog pripadnika tima vatrogasaca u vrijednosti 464.500,00 kuna, specijalistička oprema za tim vatrogasaca u vrijednosti 2.574.400,00 kuna, deset vatrogasnih vozila ukupne vrijednosti 17.320.000,00 kuna te jedna aluminijska brodica SAR vrijednosti 2.160.000,00 kuna, što je sveukupno 22.518.900,00 kuna.

Također, nabavlja se ukupno i 10 vatrogasnih vozila i to 4 vatrogasna vozila za šumske požare, 5 vatrogasnih vozila autocisterni i 1 navalno vatrogasno vozilo. Razdoblje provedbe ovoga projekta je do konca 2023. godine.

Sve ovo činimo kako bi vatrogasnim postrojbama pružiti još veću sigurnost i operativnost u radu, te zahvaljujemo vatrogasnim postrojbama na njihovoj srčanosti koju pokazuju svakodnevno na intervencijama.

Hoće li Hrvatska iz programa Europske unije ‘RescEU’ dobiti 100 milijuna eura za nabavu dva nova kanadera uz šest postojećih?

Europska komisija je u Višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027. osigurala sredstva za nabavu protupožarnih zrakoplova koji će biti u sastavu nacionalnih flota država članica.

Hrvatska je za sada iskazala interes za nabavu dva protupožarna zrakoplova koji bi se financirali na ovaj način.

Razumijemo koliko je u ovom vremenu ekstremnih klimatskih prilika važna solidarnost u velikim nepogodama, Hrvatska je i tijekom ovogodišnje ljetne sezone nastavila pružati pomoć drugim državama, svoje protupožarne zrakoplove uputili smo u pomoć Turskoj, Grčkoj i BiH.

Hrvatska je bila prva zemlja koja je u prijelazni rescEU prijavila 2 zrakoplova tipa Canadair CL-415, kao nacionalni resurs koji će se integrirati s nacionalnim resursima drugih zemalja u prijelaznoj fazi do 2025. godine, s ciljem mogućeg operativnog odgovora za sezonu šumskih požara.

Također smo zainteresirani za sudjelovanje u okviru trajnih rescEU kapaciteta za gašenje požara iz zraka, s ciljem da Hrvatska postane čvorište za pružanje pomoći u gašenju šumskih požara za Jugoistočnu Europu.

Kako se policija nosila s povećanim opsegom posla u ljetnim mjesecima, posebno u priobalju, te kako ocjenjujete ovogodišnji projekt Sigurna turistička sezona?

Sigurnost tijekom turističke sezone jedna je od najvažnijih zadaća hrvatske policije jer turisti ne biraju samo lijepe, već sve više i sigurne destinacije.

U novim, složenijim prilikama, sigurnost nikad nije bila toliko na cijeni. Hrvatska je uložila iznimne napore kako bi se pozicionirala na tržištu kao atraktivna, sigurna i kvalitetno pripremljena turistička destinacija. Osim tradicionalnih policijskih zadaća, moderna policijska organizacija ima svoju ulogu u turističkoj promociji svoje zemlje.

S pripremama za turističku sezonu krenulo se već u veljači, kada je sačinjena sigurnosna procjena rizika i poremećaja izazvanih epidemijom.

Ustrojen je Stožer za provedbu mjera sigurnosti tijekom turističke sezone sa sjedištem u Zadru. U 2021. godini proveden je i projekt „Sigurna turistička destinacija“ u punom opsegu, sukladno okolnostima trenutne epidemiološke situacije.

U njemu je sudjelovalo 16 policijskih organizacija iz 15 zemalja s 71 policijskim službenikom, što znači da je dosad sudjelovalo čak 910 policijskih službenika.

Kako gledate na dosadašnju podršku Vlade RH Hrvatima u Bosni i Hercegovini i naravno Hrvatima u Središnjoj Bosni?

Trajna hrvatska obveza i konstantna politika je osigurati ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Kao najmalobrojniji konstitutivni narod, Hrvati trebaju biti legitimno i adekvatno zastupljeni u svim institucijama.

BiH može računati na punu potporu Hrvatske na svom euroatlantskom putu. Hrvatska je jasno iznijela temu ravnopravnosti Hrvata u BiH svim tijelima Europske unije.

Pitanje ravnopravnosti je presudno da bi se ostvarili rezultati u približavanju BiH europskim integracijama.

Hrvatska će u ovom desetljeću imati na raspolaganju iz europskih izvora oko 25 milijardi eura što predstavlja “generacijsku priliku”, no pritom je od presudne važnosti kako će se ta sredstva iskoristiti?

Da, dobivamo investicijsku injekciju o kakvoj do sada nismo mogli razmišljati i to je doista ključna prilika našeg doba.
U fokusu će nam biti zelena energija, proizvodnja hrane, ali i inovacije, razvoj i istraživanje – svi sektori trebali bi pronaći svoje mjesto i šansu u četvrtoj industrijskoj revoluciji.

Ključno je ulaganje u tehnologiju, ali i intelektualni kapital. Svjedočimo da se svijet mijenja nevjerojatnom brzinom i da prilagodba u gospodarstvu, društvu, medijima i politici mora biti brza, a opet promišljena i efikasna.

Jučer je Europska komisija isplatila predujam Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, što je najveća pojedinačna uplata europskih sredstava u državni proračun od kad je Hrvatska članica Europske unije, a radi se o potpuno bespovratnim sredstvima.

Imamo brz i visok gospodarski rast i oporavak, sjajnu turističku sezonu, očuvana radna mjesta i sada je vrijeme da ova sredstva potaknu i rast i razvoj i konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Pogled u budućnost Hrvatske kao dobrog mjesta za život je ključna strategija ove Vlade. Znamo što, znamo kako, a mora se priznati da sa 25 milijardi eura koje smo ispregovarali – imamo i s čim.

Najnovije

Još iz rubrike