Statistike i istraživanja upozoravaju na posljedice zanemarivanja očuvanja mentalnog zdravlja. Neadekvatan sustav zaštite i liječenja poguban je i za pojedince i za društvo. Kako sačuvati mentalno zdravlje, koje su kategorije stanovništva najviše pogođene , ima li zdravstvo dovoljno kapaciteta da pruži pomoć svima kojima je potrebna?
O mentalnom zdravlju nacije u emisiji U mreži Prvog, urednice Jasmine Popović, govorili su Ivan Ćelić, saborski zastupnik HDZ-a, Ivana Kekin, saborska zastupnica Lijevo zelene koalicije i Veljko Đorđević s Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Ćelić je naglasio kako se kasni s donošenjem Nacionalne strategije za zaštitu mentalnog zdravlja, ali kako će ona biti donesena krajem godine. Kako kaže sve to se odvija presporo.
– Smatram kako nema političke volje, što govori o generalnom stavu prema mentalnom zdravlju u našoj zajednici. Nacionalna strategija je dokument koji je važan, a mi ga čekamo od 2016. godine. Svjedoci smo niza tragičnih događaja koji su uzrokovani narušenim mentalnim zdravljem, ali ništa se ne miče s mrtve točke, istaknula je Kekin.
Odbijam tezu da se ništa nije radilo, pogotovo u periodu pandemije. Od početka su bili uključeni i psihijatri i psiholozi, razvijene su online intervencije. Slažem se da na području mentalnog zdravlja trebamo napraviti više, osobito na razvoju psihijatrije u zajednice. To je ono gdje jako zaostajemo kazao je Ćelić.
Kekin govori kako nije točno kada ministar govori da je zdravstvo u istom stanju kao prije pandemije, da su usluge u zdravstvu na istom stanju.
– Klinika za psihijatriju pri KBC-u Zagreb je izgubila odjel. Smanjili smo se na 10-ak kreveta sa 60-ak koliko smo imali. Službe za psihijatriju su i dalje marginalizirane i pri kraju zdravstvenog sustava. Smatraju se onim što se smije i može ukidati u vremenima kada svi pričamo o pandemiji mentalnog zdravlja, a nitko ne radi na tome da se ojača infrastruktura koja bi brinula za mentalno zdravlje, naglasila je.
Đorđević ističe kako nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, nema. Mentalno zdravlje nije samo zdravlje populacije na psihijatrijskim odjelima. Mentalno zdravlje nacije je svaki pacijent koji oboli od bilo koje psiho somatske ili somato psihičke bolesti.
_ Nekada smo u prevenciji bili prvi u svijetu, a danas smo daleko iza toga, naglašava.
– Normalno je da osoba s karcinomom treba psihologa. Svi bolesnici trebaju psihološku potporu, kazao je.
Epidemija covid 19, ali i razorni potresi doveli su do pucanja obrambenih mehanizama rizične populacije. Tu su mladi koji su imali online nastavu, osjećaj usamljenosti starije populacije, govori Ćelić.
– Potrebna nam je dječja i adolescentna a psihijatrija jer se njome može prevenirati razvoj psihičkih poremećaja u odrasloj dobi, a kod nas se mogu nabrojati na prste dječji i adolescentni psihijatri, rekao je i dodao kako su najveće blago zdravstvenog sustava zaposlenici koji su sada podnijeli najveći teret i prilagođavaju se trenutnoj situaciji.
Kekin se zapitala zašto se za mentalno zdravlje nije napravilo više i gdje je sve ove godine bio Nacionalni plan.
– Mi moramo krenuti od djece. Mi govorimo deskriptivno, a nije bit u tome da se opisuje, već da se svijet promijeni, rekao je Đorđević.
