Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) je učvrstila svoju prednost pred demokršćanskom Unijom CDU/CSU na nedjeljnim parlamentarnim izborima. Novi kancelar trebao bi postati SPD-ov Olaf Scholz ili kandidat CDU-a i CSU -a Armin Laschet, a obojica su najavila da će upravo oni sastaviti koalicijsku vladu, piše HRT.
Prema aktualnim rezultatima temeljenim na prebrojanim glasovima od 22 sata pokazuje se trend pobjede SPD-a koji trenutno osvaja 25,8 posto glasova. Iza socijaldemokrata slijedi Unija CDU/CSU s 24,2 posto glasova. Stranku Zeleni je prema istoj ekstrapolaciji biralo 14,3, FDP 11,5 te AfD 10,6 posto. Stranka Ljevica se s pet posto nalazi na rubu izbornog praga i o njezinom ulasku u Bundestag bi mogli odlučivati direktni mandati.Očekuje se da bi prvi nepotpuni službeni rezultati mogli biti objavljeni kasnije od očekivanog zbog velikog broja birača koji su svoj glas predali poštanskim putem.
Demokršćani nikada na izborima nisu osvajali manje od 30 posto glasova. Prije godinu dana bili su na 40 posto potpore građana. A socijaldemokrati su u izbornu utrku krenuli s trećeg mjesta, s 15 posto. Sada je to mrtva utrka. To nije samo krivnja Lascheta, lošeg kancelarskog kandidata, već i Merkel jer nije uspjela pronaći jakog nasljednika, a iza Lascheta je javno stala prekasno, tek posljednjih tjedana, javio je za Dnevnik 3 iz Berlina Dragan Nikolić.
Demokršćani izgubili 1,4 milijuna glasova
Ovaj današnji rezultat CDU/CSU zapravo je loš i za njezinu političku ostavštinu. Čak i ako Laschet krene u formiranje nove vlade, ovakav rezultat uvod je u preslagivanje demokršćanskih redova. Lider CSU-a, Markus Soeder, koji je bio znatno popularniji od Lascheta i mogao biti puno bolji kancelarski kandidat, sigurno čeka u niskom startu. Scholz, pak, kojega su ocrtavali kao robotiziranog tehnokrata, čovjeka bez političkog erosa, uspio je u socijaldemokratski tabor donijeti pobjednički duh, ondje večeras teku potoci piva, dodaje Nikolić.
Vođa liberala Lindner, napoželjnija udavača
Zeleni su bolji nego na prošlim izborima, s rekordnih 15 posto, ali to je veliki pad u odnosu na ljetna očekivanja, tadašnjih 28 posto potpore i planove o Annalene Baerbock kao novoj kancelarki. I na izborima za lokalni parlament u Berlinu, za koji se također danas glasalo, Zeleni su osvojili najveći broj glasova i vjerojatno će dati novu gradonačelnicu, tu poziciju nakon 20 godina gubi SPD. A CDU je u Berlinu osvojio tek 15 posto, i to je njihov najgori rezultat u poslijeratnoj povijesti.
Krajnja desnica, Alternativa za Njemačku, dobro smo predvidjeli tijekom dana, osvaja 11 posto. Pitanje je hoće li izborni prag od 5 posto prijeći ekstremna ljevica, Die Linke. I na kraju – liberali. Nikolić smatra da će u koalicijskim pregovorima ‘najpoželjnija udavača’ biti njihov vođa Lindner, koji traži za sebe mjesto ministra financija. Njemu je, prepostavlja – draži savez s demokršćanima.
Bandov: Odlučit će dopisni glasovi
Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu rekao je dopisni glasovi značajno mogu preokrenuti trenutačno stanje. Od 1957. se u Njemačkoj dopisno glasuje, a bitno je da je 2017. godine 28,7 % birača tako glasovalo. Sada ih je tako glasovalo oko 40 %.
– To su sigurno ljudi koji uvažavaju koronu i korona pravila, stariji građani, vjerojatno više obrazovani građani, potencijalni glasači FDP-a (Liberalno-demokratska stranka), Zelenih, CDU-a, SPD-a, a manje glasači AfD-a, možda i Ljevice, rekao je. Na pitanje kako će teći pregovori i kakvu Njemačku očekuje nakon izbora, rekao je da ne vjeruje da će se značajno promijeniti tko god je bude vodio, a nastavit će se kurs koji je zadala Angela Merkel u svoja četiri mandata..
– Njemačka je krenula u zelene politike pod demokršćanima, i tko god da dođe na vlast, nastavit će se tim politikama. Upravo je Njemačka bila najveća zagovornica zelenih politika, održivog razvoja, protiv klimatskih promjena. Glavna zamka je u tome što u borbi za takve politike trebate dodatna sredstva iz gospodarstva ili domaćinstava. Liberali su najsnažniji protivnici bilo kakvih dodatnih poreznih nameta, kao i demokršćani, a a ključno pitanje je i što su SPD i Zeleni obećali da će dići najnižu satnicu na 12 eura, čemu su se demokršćani i liberali protivili. Ako se ti problemi ne budu mogli riješiti unutar sondiranja, pregovora koji slijede, to će biti strateški problemi. Nije siguran da velika koalicija neće biti na neki način u igri, ako se problemi ne budu mogli riješiti, rekao je.
Ističe da je jako bitno da i Zeleni i Liberali pokazuju želju da sudjeluju u upravljanju državom, a sada su puno zreliji nego na prethodnim izborima.
Semafor ili Jamajka koalicija?
Dragan Nikolić, u središnjem Dnevniku komentirao je izlazne ankete ARF-a i ZDF-a, njemačke javne servise. U jednoj demokršćani osvajaju 26%, 1% više od socijaldemokrata, u drugoj su izjednačeni. Te rezultate i uzorkovanje na 560 biračkih mjesta od 60.000 u Njemačkoj treba uzeti s rezervom, jer 40% birača odlučilo se za dopisno glasanje i ti glasovi tek moraju biti pribrojani.
Olaf Scholz i Armin Laschet održali su govore nakon izlaznih anketa. Svojim budućim koalicijskim partnerima, najvjerojatnije Zelenima i Liberalno-demokratskoj stranci, šalju poruke da su spremni preuzeti odgovornost za vođenje Njemačke nakon Angele Merkel. Ovo je povijesno najgori rezultat CDU/CSU, a to se razočaranje nije moglo sakriti u govoru Lascheta, uz kojeg je bila Angela Merkel. Scholz s druge strane poručuje da se SDP spreman odgovorno vladati Njemačkom. Zeleni osvajaju povijesno dobar rezultat od 15 %, a Liberali 11% ili 12%.
Radit će se na tzv. semafor koaliciji, crveni – socijaldemokrati, žuti liberali i zeleni iz stranke Annalene Baerbock, ili tzv. Jamajka koaliciji – crni demokršćani, žuti liberali i zeleni iz Zelenih. U 72 godine moderne Savezne Republike Njemačke, 51 su godinu demokršćani imali kancelara ili kancelarku, a ostatak vremena bila su tri premijera iz redova socijaldemokrata. Obje stranke najavljuju dugu, besanu izbornu noć.
Očekuje se da će za potvrđivanje nove vlade u Bundestagu trebati 5-6 tjedana, a male su šanse da će doći do velike koalicije, zaključio je Nikolić javljanje iz Berlina.
Od ranog jutra Nijemci su pohrlili na birališta. Nakon 16 godina vladavine Angele Merkel i njezinih demokršćana, socijaldemokrati se nadaju preuzimanju vlasti. Njihov kandidat, dosadašnji ministar financija Olaf Scholz pobijedio je u sve tri televizijske debate uoči izbora. No Scholzovu popularnost ne prati njegova stranka.
– Nadam se što većem izlasku građana na birališta, kako bi svojim glasovima omogućili dobar rezultat SPD-a i meni povjerili da budem novi njemački kancelar, kazao je Scholz, kandidat SPD-a za njemačkog kancelara.
Tijesnu utrku za kancelarsku fotelju vodi s Arminom Laschetom, koji je na čelu demokršćana zamijenio Angelu Merkel. U društvu supruge Laschet je glasovao u Aachenu i pritom pogrešno presavio listić pa je, umjesto tajnog glasovanja, svima i praktično dao do znanja da podržava svoj CDU.
– Svi mi osjećamo da su ovo veoma važni izbori koji će odrediti budućnost Njemačke u iduće četiri godine. Svaki je glas važan. Nadam se da će svi iskoristiti svoje biračko pravo kako bi demokrati mogli formirati novu vladu, rekao je Laschet, kandidat CDU/CSU-a za njemačkog kancelara.
Poseban interes birača na ovim je izborima privukla tema klimatskih promjena. U Potsdamu je glasovala Annalena Baerbock, kandidatkinja Zelenih, koja je prema predizbornim anketama treća. Proteklih tjedana vidjeli smo koliko je tijesna ova utrka. Nadamo se većem broju glasova od onog koji pokazuju posljednje ankete jer želimo novi početak za Njemačku, poručila je.
Bez obzira na izbornu pobjedu, za sastavljanje vlade vjerojatno će biti potrebna koalicija triju stranaka. Najizglednije su koalicije Zelenih i Liberala sa socijaldemokratima ili demokršćanima na čelu. Važnosti ovih izbora svjesni su i građani. Pravo glasa na izborima imalo je više od 60 milijuna Nijemaca, a gotovo 3 milijuna građana prvi je put moglo odlučivati o novom sastavu Bundestaga, piše HRT.
