Mnogi vjerojatno ne znaju da je Njemačka pri vrhu svjetske ljestvice po broju zastupnika u parlamentu. U Bundestagu ih je u dosadašnjem sazivu sjedilo 709, a ta brojka mogla bi još i rasti.
Njemačka je podijeljena na 16 pokrajina, ali i 299 izbornih jedinica. Za usporedbu, u Hrvatskoj imamo 11 izbornih jedinica. Svaki birač u Njemačkoj ima dva glasa.
Prvim glasom birač će izravno izabrati nekog kandidata iz svoje izborne jedinice. Drugi glas će dati nekoj stranačkoj listi. Prvi glas građana odlučuje o 299 mandata, drugi glas o još 299, što nas dovodi do brojke od 598. To je minimalan broj zastupnika u Bundestagu.
Prvih 299 izabranih kandidata izravno ulaze u parlament. O preostalih 299 odlučuje se na temelju postotaka koje su stranke osvojile putem svojih lista. Taj drugi glas je i najvažniji, jer određuje koliko će koja stranka imati mandata u parlamentu.
Pri izračunu konačnih mjesta u parlamentu, dolazimo do specifičnosti njemačkog sustava, u kojemu postoje dvije vrste mandata koje Hrvatska, primjerice, ne poznaje. To su takozvani suvišni ili nadilazni mandati, odnosno kompenzacijski mandati. Oni se dodjeljuju u slučaju kada jedna stranka prijeđe postotak, radi ravnoteže.
Na posljednjim izborima, 2017., bilo je čak 111 takvih, dodatnih mandata. Od minimalnih 598 mjesta u Bundestagu, na kraju je tamo bilo 709 zastupnika.
Prema nekim procjenama, nakon izbora u nedjelju, u Bundestagu bi moglo sjediti i više od 800 zastupnika. Upravo zbog tog stalnog rasta, već neko vrijeme pregovara se o izmjenama izbornog zakona. Izbor kancelara ostat će isti. Njega ne biraju građani izravno, nego se o tome odlučuje u parlamentu, piše Dnevnik.hr
