Doktoru viski, a načelniku bombonijera. Nužno je to, misle Hrvati ili, ako ćemo posve precizno, smatraju da su upravo u zdravstvu i lokalnoj samoupravi najčešće primorani sudjelovati u korupciji.
Ova dva područja slijede poduzetništvo i pravosuđe, barem po online anketi koju je 3815 građana popunilo na zahtjev Ministarstva pravosuđa, koje se upravo njome željelo što bolje pripremiti za pisanje nove Strategije za sprečavanje korupcije. Implementirat će se ona akcijskim planovima od ove do 2030. godine, a u Vladi se nadaju i da će se Hrvatska do tada maknuti sa 63. mjesta u svijetu i 24. u EU, na kojima se trenutačno nalazi prema Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala.
Ne stojimo najbolje ni prema istraživanju o korupciji Eurobarometra iz 2020. jer 97 posto Hrvata tad je mislilo da je korupcija u zemlji raširena (prosjek EU je 71 posto), a 54 posto ljudi kazalo je kako korupcija utječe na njih osobno u svakodnevnom životu (prosjek u EU je 26 posto), piše Večernji list.
Može bolje, ali nije ni tako loše jer bilo je i gore – zaključak je to, u najkraćim crtama, na prvim stranicama Strategije čiji je nacrt prekjučer prihvatila i Vlada, a pohvalila se i brojnim edukacijama, osnovanim vijećima i institucijama koji su u proteklim godinama doprinosili da se razne zloporabe moći položaja i ovlasti za privatnu korist suzbiju u najvećoj mogućoj mjeri. Na istom se tragu ide i u budućnosti.
“Nacrt obuhvaća daljnje unapređenje učinkovitosti borbe protiv korupcije te razvoj institucionalnih, zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta”, rekao je ministar pravosuđa Ivan Malenica, a mi smo proučili konkretna područja na koje se vlast planira usredotočiti. Krenut ćemo od zdravstva, i to od darova “iz zahvalnosti” za medicinsko osoblje.
“Potrebno je, s jedne strane, informiranjem i podizanjem razine svijesti razvijati kod građana i zdravstvenih djelatnika shvaćanje o štetnosti koje za zdravstveni sustav i društvo ima učestalo davanje darova liječnicima i drugom medicinskom osoblju, a s druge strane, jačati integritet samih zdravstvenih djelatnika radi izgradnje njihove vlastite otpornosti na korupciju” – vrlo jednostavno “oduprite se” rješenje predlaže se u Strategiji, u kojoj je identificirano i da su dospjele nepodmirene obveze uglavnom nastale u bolnicama, pogotovo onima koje su u vlasništvu županija.
Zbog nedovoljno naprednog sustava kontrole, stoji u Strategiji, postoji opravdana sumnja da fakturiranje medicinskih postupaka nije uvijek utemeljeno na stvarno provedenim medicinskim postupcima, već je moguće da bolnice “maksimiziraju” iznose faktura HZZO-u. Još jedno područje zdravstva treba unaprijediti, a to su liste čekanja, odnosno mogućnosti da se, na određene načine, na njih ubacuje “preko reda”. Probat će se poraditi i na tome da se ne radi istodobno u javnim ustanovama i privatnim praksama jer ocijenjeno je to kao “mogućnost pojave sukoba interesa”.
“Potrebno je dodatne napore uložiti i u području ujedinjavanja javne nabave roba, radova i usluga u zdravstvenim ustanovama, educirati zaposlenike, posebno one koji sudjeluju u postupcima javne nabave”, navodi se u Strategiji, koja kaže i da “postoji prostor za unapređenje” u odnosu zdravstvenog sustava i farmaceutskih tvrtki koje dopremaju svoje proizvode.
Što se lokalne samouprave tiče, Strategija zagovara uključivanje građana u donošenje akata, objavljivanje informacija na internetskim stranicama, ali i educiranje ljudi o činjenici da imaju pravo na pristup informaciji. Planira se i transparentnije imenovanje u lokalnim tvrtkama, odnosno svi članovi predstavničkih tijela morat će prijavljivati svoje poslovne odnose s određenom jedinicom lokalne samouprave.
Selimo se sad na pravosuđe, koje je naznačeno kao jedno od glavnih sektorskih područja u kojem se percipira visoka razina korupcije.
“Od navedenih razloga osobito se ističe trajanje sudskih postupaka i percipirana neadekvatnost izrečenih kazni za kaznena djela korupcije za dužnosnike – da građani najviše zamjeraju što se politika “lako izvuče”, primijećeno je u Strategiji.
Kontrolirat će se više imovinske kartice sudaca, a zakonodavno bi se trebala urediti i profesija stečajnih upravitelja, tako da se uvede profesionalizacija obavljanja ove službe kao jedinog zanimanja, a i da se formiraju stečajni uredi, piše Večernji list, prenosi N1.
