Većina nas barem ponekad surfa webom u potrazi za sadržajima koje ne bismo rado ili svojevoljno podijelili s drugima. Digitalni trag koji ostavljate prilikom pretraživanja i surfanja možete ukloniti na tradicionalan način, stalno brišući povijest pretraživanja i internetske kolačiće.
Ako vam je to prevelika gnjavaža, većina web preglednika nudi anonimni način rada koji može automatski prikriti ono što radite. Taj način rada svakako ima svojih prednosti, ali i ograničenja. Pogledajmo o čemu se radi.
Anoniman način rada dostupan je u najpopularnijim web preglednicima danas, kao što su Googleov Chrome, Microsoftov Edge i Mozillin Firefox.
Uključite li ga, ti će preglednici prestati pohranjivati vaše osobne podatke, odnosno podatke po kojima vas je moguće prepoznati i locirati, kao i potencijalno osjetljive podatke poput korisničkih imena i lozinki za razne servise.
Smanjeni obim prikupljanja podataka također znači da će tvrtke koje koriste ciljano oglašavanje imati manje materijala na raspolaganju kako bi vam prikazale oglase sadržajem i temom bliže onome što vas zanima u danom trenutku.
Sve navedeno može biti promatrano kao prednost ili nedostatak.
Anonimno surfanje donijet će vam nešto veću razinu sigurnosti i zaštite osjetljivih podataka, ali vaš preglednik neće pamtiti lozinke i web adrese pa ćete ih morati stalno ponovno utipkavati, a oglasi će češće biti općeniti nego personalizirani.
Anonimni način rada neće vas zaštititi od pokušaja prijevare phishingom, upada dovoljno vještih hakera i računalnih virusa.
Također, anonimno surfanje ne prikriva podatke o surfanju više nego obično kad su u pitanju policija, vlasti i tome slično. Bavite li se nelegalnim aktivnostima, razmjerno će lako doći do potrebnih podataka ukaže li se potreba za tim. Ako ne radite nešto nelegalno, ne trebate se zabrinjavati zbog toga.
Najbolje će poslužiti ako dijelite svoje računalo s nekim i ne želite da ta osoba u nekom trenutku vidi u koje ste sve kutke weba gurnuli nos, piše Make Use Of, a prenosi tportal, prenosi N1.
