Europska građanska inicijativa (ECI) je provela studiju “Spasimo pčele i poljoprivrednike”. ustanovili su kao su pesticidi svuda oko nas, točnije ima ih i u hrani, i u vodi, pa čak i u kućnoj prašini.
Brojne su posljedice upotrebe pesticida na ljudski organizam. Oni su kancerogeni, uzrokuju non-Hodgkin limfom, utječu na loše na zdravlje, uzrokuju bolove u trbuhu, pretilost, dijabetes, alergije, neurološke probleme, agitiranost, astmu, Parkinsonovu bolest.
Za potrebe studije, stanovnici iz intenzivnih poljoprivrednih područja u dvadesetak zemlja EU-a, a među njima i u Hrvatskoj, uzimali su uzorke čak i kućne prašine iz svojih spavaćih soba, koja je zatim testirana u specijaliziranim laboratorijima u Francuskoj na prisutnost 30 pesticida od 450 mogućih, koliko ih je registrirano u EU-u.
Studija je pokazala da ljudi koji žive u intenzivnim poljoprivrednim područjima na udaljenosti manjoj od sto metara od poljoprivrednih površina upravo zbog primjene pesticida imaju povećan rizik od nastanka različitih bolesti, piše Slobodna Dalmacija.
U studiji se naglašava da je poljoprivreda EU-a visoko ovisna o kemiji (pesticidima i umjetnim gnojivima) te da se više od 400.000 tona pesticida godišnje koristi u zaštiti usjeva.
U ovom ukupnom zbroju uloga Hrvatske nije zanemariva. Dapače, pored legalnih sredstava za zaštitu bilja, Vivian Grisogono iz udruge “Eco Hvar” sudjelovala je u istraživanju Europske građanske inicijative (ECI), gdje je došla do poražavajućih rezultata. Uzorke prašine, koji su zatim analizirani u sklopu studije, uzela je u kući svoje prijateljice u naselju Svirče, nedaleko od vinograda, i rezultati nikako nisu dobri.
“Utvrđena je prisutnost čak osam različitih fungicida, herbicida, insekticida koji su u kuću dospjeli iz okoliša i koji su vrlo štetni za zdravlje, uglavnom su kancerogeni, ali mogu izazvati oštećenja neurološkog sustava, smanjiti plodnost, izazvati alergije na koži, te izazvati bolesti štitnjače i jetre”, upozorava Grisogono.
U ekološkim udrugama čude se da je rezultat ovako loš na otoku Hvaru, gdje zapravo i nema intenzivne poljoprivrede. Pitaju se što bi bilo da su istraživanja provođena u drugim područjima. “Pesticidi, iako ih ne vidimo, niti ih možemo detektirati bez laboratorijskih testova, ipak jesu prisutni u našoj svakodnevici, u zraku, vodi, tlu, a svakako i u hrani”, rekla je Natalija Svrtan iz udruge “Zemljane staze”.
“Uz enormno opterećenje našeg organizma različitim kemikalijama preko sredstava za čišćenje kuće, sredstava za higijenu, kozmetičkih sredstava, te industrijskog i automobilskog zagađenja, dodatno opterećenje pesticidima može biti upravo ona kap koja će preliti čašu i postati okidač za razvoj opasnih i smrtonosnih bolesti i brojnih poremećaja”, dodaje Svrtan
Ona smatra da se kontrolama primjene pesticida na terenu ne bi puno postiglo. Zapravo, poljoprivrednicima treba omogućiti da prijeđu na održivu i neštetnu poljoprivrednu proizvodnju, koja je u konačnici i financijski isplativa.
“Građani moraju znati što jedu i što kupuju”, zaključila je Svrtan, prenosi RTL.
