Na 7. međunarodnom kongresu ”Dani inženjera strojarstva” jučer je predavanje održao Korado Korlević. Pojava našeg najpoznatijeg i najuspješnijeg astronoma među predstavnicima struke koja naizgled ima malo toga zajedničkog s onime čime se Korado Korlević bavi izazvala je, jasno, veliko zanimanje.
– Asteroidi su nam zanimljivi jer neki od njih dolaze jako blizu Zemlji. No sedam posto asteroida sastoji se od željeza, nikla i drugih kovina u čistom obliku, riječ je o vrijednosti od 20 trilijuna dolara za jedan manji asteroid. Ali, pričekat ćemo još neko vrijeme dok ne postanemo sposobni doista i rudariti na asteroidima – istaknuo je poznati astronom jednu poveznicu s inženjerstvom. Korlević i njegovi kolege shvatili su 2008., nakon što je asteroid udario u Nubijsku pustinju, kako se civilizacija snažno promijenila u odnosu na doba prije 30-40 godina, jer vijest o tom udaru nije zanimala gotovo nikoga.
– Razvila se, međutim, matematika kaosa koja nam omogućuje da na neki način predvidimo hoćemo li imati takvih udara – rekao je. Ti proračuni, odnosno okvirno vrijeme kada bi neko tijelo moglo udariti u Zemlju, nazivaju se ključanica kaosa. – Ta ključanica omogućuje nam ne jedno, već cijeli oblak mogućih rješenja, kao i ona rješenja koja nisu moguća – rekao je demonstrirajući te mogućnosti na primjeru asteroida Apophis te na krivulji povezanosti udara, veličine tijela koje bi o Zemlju udarilo te broj mrtvih uslijed tog udara. – Udar tijela od jednog kilometra prema ovom izračunu jest 100.000:1, a ako bi takvo tijelo udarilo u ocean, ne bi ostavilo krater, nego bi se podigao tsunami visine jednog kilometra. U povijesti bi naši preci takav događaj opisali riječima: “Digle su se vode i padale su kiše 40 dana”. Udar u tlo, poput onog u Tunguski 1908. opisali su:
“Vatra i sumpor spustili su se s neba i spalili dva grada” – kazao je Korlević. Teleskopi, poput onoga u Višnjanu, imaju zadatak pratiti ta tijela kako bi se pokušalo zaustaviti takve katastrofe. – Mi u Višnjanu među pet smo najboljih u svijetu u tom poslu, no ne zato što koristimo najnoviju tehnologiju, već zato što smo je odlučili raditi sami, jer je postalo preskupo kupovati je od različitih proizvođača. A tehnologija se počela razvijati u smjeru ”nije najbolje, ali je dovoljno dobro”. Stoga smo odlučili raditi teleskope koji će biti dovoljno dobri za naš posao – slikovito je opisao. Priča o mogućnostima udara asteroida otvorila je, objasnio je Korlević, mogućnost predviđanja budućnosti i na drugim područjima. U lošim predviđanjima što bi se moglo dogoditi naš ugledni astronom pronalazi i razloge zašto su neke velike kompanije poput Nokije i Kodaka jednostavno propale.
– Kako se moglo dogoditi da Kodak propadne? Zato što u posljednjih 20 godina nije postojalo tehnološko društvo, nego društvo doživljajne ekonomije. Da bi opstao u takvom društvu, Kodak je trebao biti taj koji bi izmislio Instagram – objasnio je kreativno Korado Korlević.
– Svijet se danas, pa tako i Hrvatska, može mjeriti sa Zapadnim Rimskim Carstvom. Sjećate li se kako je rimski car obećao da će svi koji vole cara od njega dobiti kruha. Tako je i danas: tko voli cara, dobiva kruha, a takve nazivamo ‘uhljebima’. U Hrvatskoj imamo i one još bliže caru koje zovemo lojalnima, a ti dobiju još i paprike – maštovito je objasnio funkcioniranje današnjeg društva. Ništa nježniji nije bio ni prema drugom dijelu fraze ”kruha i igara”. – Svugdje se grade stadioni iscrpljuju se resursi koji su mogli poslužiti za nešto drugo. Ta priča ‘kruha i igara’ nešto je čemu svjedočimo već 20 godina, pa netko tko priča priču, tko je zabavljač u ovoj doživljajnoj ekonomiji, vrijedi kao tisuću nastavnika ili inženjera. Društvo je otišlo u tom smjeru jer postoji pravilnost razvoja društva. Prije 10.000 godina započeli smo s poljoprivrednom civilizacijom, a prije 30 godina došli smo do informatičke. Sustav vrijednosti primjeren je prodaji doživljaja. Više od 50 posto BDP-a u Hrvatskoj više neće činiti proizvodnja, nego turizam, sport i zabava, jer smo civilizacija doživljajne ekonomije. I nismo mi u tome jedini – rekao je.
– Svakako je pandemija bila svojevrsno upozorenje da stvari ne funkcioniraju dobro. I nastao je termin veliki reset koji potječe od Svjetskog ekonomskog foruma. Uslijedit će pokušaji da se spasi kapitalizam, čime istodobno počinje i četvrta industrijska revolucija. Da se svijet mijenja, ponovno se pokazalo na bojnom polju. Dogodila se robotska bitka u Siriji. Rusi su predložili da uđu u bitku samo s robotima. U 20 minuta bitke poginulo je 70 ljudi, a nijedan robot nije oštećen. Svijet u kojem roboti igraju važnu ulogu već je ovdje – rekao je i dodao kako se to danas najbolje vidi upravo na mRNK cjepivima protiv novog koronavirusa.
Uspoređujući naše tijelo sa strojem, doveo nas je do doista frapantnih priča o napretku: – Jedna je američka kompanija podnijela zahtjev za priznavanje patenta kojim se mijenja softver stanica. Kao da je riječ o nadogradnji kakvog računalnog softvera. Svoj genom tako ćete moći popraviti infuzijom ili običnom injekcijom. Pitanje je tek godina kada će tako nešto ući u primjenu – rekao je te istaknuo: – Shvatili smo posljednjih godina kako je starenje zapravo bolest. To jest prirodan proces, ali ne toliko pametan da ga ne bismo mogli zaustaviti kao bolest. Također za nekoliko godina – kazao je Korlević u svom predavanju u kojemu je donio još mnogo primjera koji pokazuju da je danas najbolje vrijeme za inženjere, piše Večernji.
