17.5 C
Zagreb
Naslovnica Tech Nova studija otkrila koji sastojak Pfizerovog i Moderninog cjepiva najčešće izaziva alergijske...

Nova studija otkrila koji sastojak Pfizerovog i Moderninog cjepiva najčešće izaziva alergijske reakcije

Alergijske reakcije na nova mRNK cjepiva protiv COVID-19 su rijetke, tipično su blage i bez trajnih posljedica te ne bi trebale odvraćati ljude od cijepljenja, tvrdi se u najnovijem istraživanju koje je provela Škola za medicinu sveučilišta Stanford u SAD-u.

Namjera nam je bila razumjeti spektar alergija na nova cjepiva i razumjeti što ih uzrokuje, kaže Kari Nadeau, jedna od autora studije te profesorica alergija na hranu, imunologije i astme u pedijatriji.

Navedena studija analizirala je 22 potencijalne alergijske reakcije na prvih 39.000 doza Pfizerovih i Moderninih cjepiva koja su primili djelatnici Stanforda, nedugo nakon što su ta cjepiva dobila odobrenje za korištenje američke agencije za lijekove (FDA).

Većina onih koji su tijekom studije razvili alergijsku reakciju, bili su alergični na neki od sastojaka koji pomažu u stabilizaciji tih cjepiva, odnosno nisu pokazivali alergiju na komponente cjepiva koje pružaju imunitet prema virusu SARS-CoV-2. Nadalje, te su se alergijske reakcije pojavile putem indirektne aktivacije alergijskih puteva, što znači da ih se može lakše ublažiti od mnogih drugih alergijskih reakcija.

Lijepo je znati da se te rakcije mogu ublažiti. Alergijske reakcije na ta nova cjepiva su rijetke, a ako se i dogode, postoji način za njihovo ublažavanje, ističe Nadeau.

Istraživanje isto tako sugerira kako proizvođači cjepiva mogu napraviti novu formulu cjepiva koja bi izazivala još manje alergijskih reakcija, dodala je Nadeau.

Da bi se sićušni dijelovi glasničke RNK u kojoj se nalaze molekularne instrukcije za proizvodnju proteina zaštitili, oni se stavljaju u mjehuriće lipida (masnih supstanci) i šećera radi stabilnosti. U obliku cjepiva se unose u tijelo, koje počinje proizvoditi proteine slične šiljastim proteinima na površini novog koronavirusa, a to u konačnici izaziva reakciju imuniteta koji počinje proizvoditi antitijela te na taj način osobu štiti od COVID-19 bolesti.

Procjene teških slučajeva anafilaksije uzrokovane cjepivom, odnosno alergijske reakcije toliko jake da je potrebna hospitalizacija, su na razini 4,7 i 2,5 slučajeva na milijun doza za Pfizervo i Modernino cjepivo, govore službeni podaci u SAD-u. Među tim podacima, međutim, ne nalaze se svi slučajevi alergijskih reakcija, odnosno oni blagi i umjereni slučajevi alergijskih reakcija.

Spomenuta studija proučila je medicinsku dokumentaciju zdravstvenih djelatnika koji su primili 38.895 doza mRNK cjepiva između 18. prosinca 2020. i 26. siječnja 2021. godine, kako se stekao kompletan uvid u alergijske reakcije na ta nova cjepiva, odnosno koliko su česte i koliko teške. Od navedene brojke doza cjepiva, njih 31.635 je bilo Pfizerovih, a preostali 7260 su bila Modernina cjepiva.

Znanstvenici su pregledavali medicinsku dokumentaciju primatelja cjepiva i tražili podatke o liječenju alergijskih reakcija te identificirali koje od tih reakcija su vezane za cjepiva.

Moguće reakcije (one koje se javljaju unutar tri sata od primitka cjepiva) pronađene su kod 22 osobe, 20 od kojih su bile žene. Znanstvenici su tragali za slijedećim simptomima alergijskih reakcija: osip, oticanje usta, usana, jezika ili vrata, kratkoća daha, teško disanje ili pritisak u prsima, promjene u krvnom tlaku ili gubitk svijesti.

Samo 17 od 22 osobe koje su primile cjepivo su imale reakcije koje su ispunile dijagnostičke kriterije za alergisjku reakciju. Troje njih primilo je epinefrin koji se obično daje kod snažnijih slučajeva anafilaksije. Svih 22 primatelja cjepiva se u potpunosti oporavilo.

Od navedenih dvadeset i dvoje, 15 ih je imalo prethodno dokumentirane povijesti alergijskih reakcija, uključujući deset na antibiotike, devet na hranu te osam na lijekove koji nisu na bazi antibiotika (neki od cijepljenih imali su više od jednog tipa alergije).

Znanstvenici su nakon toga proveli naknadno testiranje na 11 pojedinaca kako bi utvrdili kakav tip alergijske reakcije su imali te što je bio okidač te reakcije. Htjeli su otkriti je li okidač možda bio jedan od inertnih šećera i lipida ili pak nešto treće u sastojcima cjepiva.

Testiranje je provedeno tako da je navedenih 11 cijepljenih osoba površinskim potkožnim ubodima dobilo male doze potencijalnih alergena: lipide, šećere (polietilen glikol ili polisorbate) ili čitavo cjepivo.

Nitko od njih nije reagirao na sastojke u cjepivu, a tek jedna osoba imala je reakciju na čitavo cjepivo. Naknadni testovi uzoraka krvi pokazali su da primatelji cjepiva nisu imali značajne razine imunoglobulina E (IgE) protiv sastojaka u cjepivu.

No, kad su znanstvenici promijenili tip dijagnostičkog testa na alergijsku aktivaciju imunitetnih stanica poznatih kao bazofila, krvni uzorci pokazali su da je 10 od 11 primatelja cjepiva pokazalo reakciju na polietilen glikol, koji se koristi i u Pfizerovom i Moderninom cjepivu. Svih 11 je imalo i reakciju na cijelo mRNK cjepivo kad se ono pomiješalo s njihovim bazofilima.

Istraživanje sugerira da su primatelji cjepiva zapravo već otprije bili osjetljivi na polietilen glikol, a Nadeau kaže da se čini da mRNK sam po sebi ne izaziva alergijske reakcije.

Aleergijske reakcije izazvane imunolglobulinom G (IgG) i bazofilima mogu se liječiti antihistaminima, tekućinama i kortikosteroidima, što znači da pojedinci koji su imali reakciju na prvu dozu mogu na siguran način primiti drugu dozu uz liječnički nadzor.

Polietilen glikol koristi se kao stabilizator u kućanskim prozivodima, kozmetici i lijekovima, a žene su zbog toga u pravilu izloženije većim dozama te supstance, što možda i objašnjava zašto je većina alergijskih reakcija bila među ženama.

Nadeau smatra da zbog toga što je većina reakcija bila na polietilen glikol, a ne aktivne sastojke cjepiva, proizvođači cjepiva mogu napraviti novu formulu cjepiva s drugim stabilizatorima koji bi izazivali manje alergijskih reakcija, prenosi Dnevnik.hr

Najnovije

Još iz rubrike