1.3 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Loš kolesterol: Koje su vrijednosti idealne i kako ga najlakše regulirati

Loš kolesterol: Koje su vrijednosti idealne i kako ga najlakše regulirati

Kolesterol je poznat kao rizični čimbenik za nastanak ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.

Međutim to je i tvar koja je neophodna za dobro funkcioniranje organizma. Kolesterol prisutan u svakoj živoj stanici ljudi i životinja jer je esencijalni metabolit, a najviše ga ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Sastavni je dio stanične membrane, sudjeluje u metaboličkim procesima u izmjeni tvari, služi za sintezu hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona, te vitamina topivih u mastima kao i za sintezu vitamina D, prekursor je žučnih kiselina koje služe u probavi i apsorpciji masti.

No valja znati da ako su vrijednosti kolesterola povišene postaju rizični čimbenik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Ako vas muči povišen kolesterol, prije svega je važno znati sve potrebne informacije o tom stanju, a upravo njih donosi dr. med. Jelena Muslim, spec. kardiologije, Poliklinike Perić Staničić.

1. Općenito o lipidima

Ukupni lipidi u serumu potječu od tri skupine: kolesterola, triglicerida i fosfolipida. Za prenošenje kolesterola i drugih masnoća u krvi (masti nisu topive u vodi, a time ni u krvi) potrebne su specifične bjelančevine tj. lipoproteini.

2. Što je kolesterol?

Kolesterol je masnoća najviše zastupljena u namirnicama životinjskog porijekla. Sastavna je tvar svake stanične membrane te je potreban za metaboličke procese u izmjeni tvari. Iz njega nastaju hormoni kao što su spolni hormoni (testosteron, estradiol), hormoni ndbubrežne žlijezde (kortizol) te žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo.

3. Gdje nastaje kolesterol?

Smatra se da je oko 20% ukupnog kolesterola u tijelu dobiveno iz hrane, a oko 80% se sintetizira u jetri. Dnevna količina kolesterola koja se stvara u jetri je oko 1-2 g. Krvlju se dalje prenosi do svake stanice te dalje prerađuje ovisno o potrebama.

4. Podjela lipoproteina

Lipoproteini ovisno o svojoj koncentraciji u plazmi te dijelom o veličini, mogu uzrokovati aterosklerozu. Ovisno o gustoći najvažnije su dvije frakcije:

• LDL (lipoprotein male gustoće, eng. low-density lipoprotein) je najvažniji prijenosnik kolesterola i fosfolipida iz jetre prema perifernim stanicama. Njegov višak se taloži na stijenkama arterija i stvara aterosklerotski plak koji s vremenom sužava krve žile. Iz tog razloga se LDL naziva i “lošim kolesterolom”.

• HDL (lipoprotein velike gustoće, eng. low-density lipoprotein) prenosi kolesterol iz krvi i tkiva u jetru. Na taj način smanjuje mogućnost nakupljanja kolesterola na stijenkama krvnih žila, a time i mogućnost razvoja kardiovaskularnih bolesti. Iz tog razloga se HDL naziva i “dobrim kolesterolom”.

5. Trigliceridi

Trigliceridi su kompleks zasićenih i nezasićenih masnih kiselina i glicerola i izvor su energije u organizmu. Povišena razina triglicerida rizik je za aterosklerozu, ali manje snažan nego povišena razina kolesterola.

6. Podjela hiperlipidemija

• Primarne – uzrok je genetika tj. prirođene greške u metabolizmu kolesterola.

Postoji heterozigotni oblik obiteljske hiperkolesterolemije koji se javlja u 1/500 osoba, a karakteriziran je izrazito povišenim vrijednostima LDL kolesterola, ksantomima Ahilove tetive i ekstenzornih tetiva prstiju te ubrzana ateroskleroza s manifestacijama kardiovaskularnih bolesti prije 55. godine života. Homozigotni oblik se javlja u 1/1000000 osoba s kliničkom slikom kardiovaskularnih bolesti u ranoj životnoj dobi. Poligenska hiperkolesterolemija je uz prehranu i nezdrav način života najčešći uzrok povišenog kolesterola u populaciji. Obiteljska hipertrigliceridemija je sindrom kojeg karakteriziraju eruptivni ksantomi, promjene mrežnice, učestale upale gušterače te uvećanje jetre i slezene.

• Sekundarne – posljedica su pojedinih bolesti, uzimanja lijekova te načina života i štetnih navika.

Hiperkolesterolemija – javlja se kod pretilih osoba, osoba s opstruktivnom žuticom, anoreksijom, hipotireozom, nefrotskim sindromom, a uzrokuje je i način prehrane te lijekovi (npr. ciklosporin).

Hipertrigliceridemija – javlja se kod preuhranjenosti, prekomjerne konzumacije alkohola, kronične bolesti bubrega, šečerne bolesti, hepatitisa, uzimanja oralnih kontraceptiva i inhibitora proteaza.

Kombinirana hiperlipoproteinemija – javlja se u trudnoći, kod pretilih osoba, osoba sa šećernom bolesti te onih koji uzimaju kortikosteroide i kontraceptive.

7. Ateroskleroza

Značajka primarnih i sekundarnih hiperlipoproteinemija je ubrzana ateroskleroza – upalni proces koji počinje oštećenjem endotelnih stanica krvnih žila i to kemijskim putem (povišene masnoće), mehaničkim (povišen krvni tlak) te infekcijom i imunološkim mehanizmom. Napredovanjem ateroskleroza dovodi do kliničkih manifestacija kardiovaskularnih bolesti (srčani udar, moždani udar, periferna arterijska bolest) koje su vodeći uzrok smrtnosti, invalidnosti i povećanih troškova zdravstvene zaštite u ekonomski razvijenim zemljama.

8. Ovako se provodi klasifikacija bolesnika

Smjernice Europskog kardiološkog društva klasificiraju bolesnike prema težini kardiovaskularnog rizika na:

• Osobe s vrlo visokim rizikom su bolesnici s: 1) aterosklerotskom kardiovaskularnom bolešću koja je dokazana klinički ili slikovnom metodom (uključujući CT koronarografiju); 2) šećernom bolešću dugog trajanja (>20 godina) ili opterećenoj s još ≥ 3 dodatna velika čimbenika rizika ili kompliciranoj oštećenjem ciljnih organa; 3) teškom kroničnom bolesti bubrega (eGFR 30 mL/min/1.73 m2); 4) obiteljskom hiperkolesterolemijom s dodatnim velikim čimbenikom rizika ili kompliciranom aterosklerotskom kardiovaskularnom bolešću.

• Osobe visokog rizika su bolesnici s: 1) izrazito povišenim barem jednim čimbenikom rizika (npr. ukupni kolesterol > 8 mmol/L, LDL > 4.9 mmol/L, arterijski tlak ≥ 180/110 mmHg); 2) šećernom bolešću trajanja ≥ 10 godina ili s dodatnim čimbenikom rizika; 3) kroničnom bolešću bubrega (eGFR 30-59 mL/min/1.73 m2); 4) obiteljskom hiperkolesterolemijom bez dodatnog čimbenika rizika ili dodatne aterosklerotske kardiovaskularne bolesti.

• Osobe umjerenog rizika su mlađi bolesnici sa šećernom bolesti (DM tip 1 35 godina, DM tip 2 50 godina) trajanja 10 godina i bez dodatnih čimbenika rizika.

Kategoriju kardiovaskularnog rizika naizgled zdravih osoba (muškaraca u dobi > 40 i žena > 50 godina ili u postmenopauzi) treba procijeniti s pomoću SCORE bodovnog sustava koji se na temelju podataka o dobi, spolu, pušenju, vrijednostima sistoličkog arterijskog tlaka i vrijednosti ukupnog kolesterola izračunava 10-godišnji kumulativni rizik za prvi fatalni kardiovaskularni događaj.

9. Ciljevi liječenja, promjena životnih navika

Osnovni pristup u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti uključuje promjene životnih navika, kontrolu arterijskog tlaka i snižavanje vrijednosti LDL kolesterola zbog njegove ključne uloge u nastanku ateroskleroze. Preporučene vrijednosti LDL kolesterola u osoba vrlo visokog rizika su 1.4 mmol/L; visokog rizika 1.8 mmol/l; umjerenog rizika 2.6 mmol/L te niskog rizika 3 mmol/L.

Smjernice Europskog kardiološkog društva ističu kliničku važnost snižavanja LDL kolesterola po principu „što niže to bolje“ tj. bez definiranja donje granice LDL kolesterola. Smanjenjem vrijednosti LDL kolesterola za svakih 1 mmol/L smanjuje se relativan rizik od kardiovaskularnih komplikacija za oko 20%.

U regulaciji vrijednosti lipida veliku ulogu ima promjena životnih navika, mediteranska prehrana, osobito uporaba ekstra djevičanskog maslinovog ulja, svakodnevna tjelesna aktivnost ≥ 30 minuta, prestanak pušenja, smanjenje unosa zasićenih masti, hrane, pića s dodanim šećerom te potpuno izbjegavanje transmasti u prehrani iako ova zadnja mjera snižava vrijednosti ukupnog kolesterola i LDL kolesterola tj. povećava HDL kolesterol za samo 5-10%. Unos masti ne smije biti veći od 30% ukupno unesene energije tijekom dana, a unos kolesterola ne veći od 300 mg/dan.

Primjer namirnica dozvoljenih kod osoba s povišenim vrijednostima LDL kolesterola:

integralne žitarice; crni/zobeni/raženi kruh
bistre juhe od mesa, povrća ili ribe
sve vrste bijele i plave ribe
pileće i pureće meso bez kože, kuhana nemasna govedina i junetina
maslinovo ulje te ev. suncokretovo ulje
sve vrste kuhanog ili sirovog povrća
sirovo voće i konzervirano, ali bez šećera

Namirnice koje treba izbjegavati:

bijeli kruh i peciva, lisnata tijesta
punomasna mlijeka i mliječne proizvode (vrhnje, sir…)
guste krem juhe
ikru, hobotnice, lignje, rakove
sva masna mesa osobito svinjsko te suhe prerađevine svinjskog mesa (salama, slanina, čvarci…)
maslac, svinjska mast, margarin
pomfrit
kolače s maslacem, margarinom, kremom od čokolade
začine kao npr. majonezu…

10. Lijekovi za snižavanje lipida

Ukoliko promjene životnih navika u roku od 2 mjeseca ne dovedu do snižavanja vrijednosti lipida uvodi se terapija. Cilj liječenja je smanjenje rizika od ateroskleroze i kardiovaskularne bolesti. Osnovni lijekovi za liječenje dislipidemija su statini, inhibitori apsorpcije kolesterola, inhibitori propretein konvertaze subtilinin/keksin tip 9 (PCSK9 inhibitor) i fibrati. Liječenje se obično započinje statinom visokog intenziteta, a ako nismo postigli ciljne vrijednosti LDL kolesterola dodajemo ezetimib i na kraju PCSK9 inhibitor, prenosi Ordinacija, prenosi N1.

Najnovije

Još iz rubrike