7 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Muke pčelara sa sjevera - košnice su poluprazne

Muke pčelara sa sjevera – košnice su poluprazne

U reportažama ove godine često smo govorili o teškom stanju domaćeg pčelarstva. Nepovoljna, baš teška godina za sve pčelare, od Dalmacije, Istre, pa sve do Slavonije. Bolje nije niti na sjeveru zemlje. Zbog hladnog vala tijekom proljeća meda je upola manje, a pčelari zajednice i ovih dana prihranjuju šećerom jer bi zajednice inače uginule.

Pčelarstvo nije samo hobi ili prolazni hir, za Stjepana Žganjera to je život. A sve je počelo 68. kad je nabavio prve košnice i matice – danas je ponosni vlasnik 80ak zajednica. No u pola stoljeća pčelarstva – tako lošu godinu ne pamti.

– Ove godine nije bilo prihoda, bagrem je 60 posto, on je ove godine promašio, nemamo prihoda od bagrema, jedino od cvjetnog, kestena i od lipe nešto malo, kaže Stjepan Žganjer iz Ludbrega.

Gospodin Žganjer je pokrenuo ludbrešku zadrugu pčelara koja je u najboljim danima brojila više od 100 zadrugara iz cijele središnje Hrvatske. Danas je Udruga pred gašenjem jer nisu dobili nužan kredit.

– Vrlo tužno se osjećam jer smo uložili puno truda dok smo prikupili sve dokumente za osnivanje zadruge,i pokretanje ozbiljne proizvodnje, a danas vidimo da bez zadruge Hrvatska teško da može poslovati, kaže Žganjer.

Razočaranje i u pčelinjaku Stjepana Stjepića. Zajednicu je tako nedavno preselio iz Ludbrega u Čukovec – ali svuda ista priča.

– Moja mikrolokacija je nastradala i sve je prazno i proljetna paša je podbacila. Uvijek se smjenjuju dobre i loše godine, kaže Stjepan Stjepić, pčelar.

Slični problemi u cijeloj sjevernoj Hrvatskoj. Međimurci tako bez prihrane ne vide opstanak zajednice.

– Ja sam pčelar od 86. godine prvo iz hobija, sad malo jače, u tih trideset i nešto godina to što je bilo ove i prošle godine se još nije dogodilo, da nam agacija smrzne, a nama je glavna paša agacija, od nje nije bilo ništa, rekao je Zlatko Vrtarić, Inkejevica.

– Ova godina je najgora, velika glad, velika nepogoda, mraz koji je uništio naše voćnjake, a time i pašu za pčele, a smrzli su i pupovi bagrema, rekao je Željko Trupković, Udruga međimurskih pčelara Agacija.

U šaranju po pčelinjacima tako smo zalutali i u Žulinec pored Ljubeščice. Marljivi su Horvatići kao i njihove pčelice, prošle godine su imali 120 košnica, danas ipak nešto manje. A sve zbog prevrtljive i nepovoljne klime.

– Bilo bi najbolje da ih ne treba hraniti, da ne trebamo ničiju pomoć, to bi bilo najbolje, ali ne ide taka, a taj šećer velim vam, moramo se svakako snalaziti. Tko god ga stavi na akciju, ne može ga prodati koliko bi mi htjeli, rekao je Ivan Horvatić, Ljubešćica.

Da bi preživjeli i održali se u ovom poslu Horvatići su se okrenuli proizvodnjom matične mliječi. U tome vide budućnost.

– Matična mliječ nam pomaže, to je prirodni antibiotik, pomaže nam u podizanju energije, jačanju imuniteta, kod onkoloških bolesnika, plodnosti žena, objašnjava Pavica Horvatić iz Ljubešćice.

A kaže struka – i prihrana šećerom mogla bi se smanjiti. Tako su se u Murskom Središću sastali ratari i pčelari – cilj je poticati medonosne kulture od kojih bi svi imali koristi.

– Kroz zelenu gnojidbu, kroz ekološki značajne površine, kroz zelene površine, cvjetne trake pokušavamo utjecati na skladan suživot naših biljnih proizvođača i naših pčelara, kaže Milorad Šubić, Uprava za stručnu podršku pri Ministarstvu poljoprivrede.

A tek suradnjom poljoprivrednika i pčelara spriječit će se lanjski scenarij masovnog pomora pčela.

A uz ovu priču i obavijest kako je počela predaja zahtjeva za potpore zbog gubitka pčelinjih paša. Čak tri milijuna kuna daje Ministarstvo za sufinanciranje kupnje šećera za prihranu pčela. Rok za predaju zahtjeva i računa za šećer – izdanih od 1. ožujka do 1. rujna 2021. – traje do 15. listopada. Dakle pčelari, prijavite se, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike