17.5 C
Zagreb
Naslovnica Tech Ljudski otkucaji srca kucaju kao jedno dok slušamo istu priču. Stručnjaci otkrivaju...

Ljudski otkucaji srca kucaju kao jedno dok slušamo istu priču. Stručnjaci otkrivaju kako je to moguće

Kako su mnogima roditelji, bake i djedovi, ali i odgajatelji/ce u vrtićima i učitelji/ce u školama pričali priče, navikli smo na pripovijedanje kao osnovni temelj pamćenja informacija, ali i buđenja određenih emocija – toliko da se možemo prisjetiti dobro ispričanih priča sve do najsitnijih detalja.

Priče imaju snažnu ulogu u oblikovanju svijeta koji smo sami sebi stvorili, a pokazalo se da mogu i diktirati ritam našeg srca. Preliminarna studija koja proučava što se događa u našim tijelima dok obraćamo pažnju na priču otkrila je da nam srca počinju jednako, sinkronizirano kucati – iako smo miljama daleko jedni od drugih.

Neuroznanstvenica Pariškog instituta za mozak Pauline Pèrez i njeni kolege pratile su puls dobrovoljaca tijekom niza eksperimenata, koristeći elektrokardiogram. Slušanje isječka priče “20 tisuća milja pod morem” u jednom od eksperimenata pokazalo je kako je došlo do sinkronizacije otkucaja srca svih koji su sudjelovali, prenosi Sciencealert.

No, ometanje koncentracije dobrovoljaca – tjerajući ih da broje unatrag ili izlaganje drugim zvukovima – umanjilo je sinkroniziranost i sposobnost prisjećanja na priču. Pokazalo se da je zadržavanje memorije u skladu sa svjesnom percepcijom, pa to sugerira da naše srce kuca u ritmu sa svjesnom obradom našeg uma, objašnjavaju znanstvenici. “Ono što je važno je da slušatelj obraća pozornost na radnje u priči”, kaže neuroznanstvenik Jacobo Sitt, neurolog spomenutog instituta. “Ne radi se o emocijama, već o angažiranosti i pažnji te razmišljanju o tome što će se sljedeće dogoditi. Vaše srce reagira na te signale iz mozga.”

U posljednjem eksperimentu, istraživači su ovakav eksperiment testirali na 19 pacijenata bez svijesti, zajedno s 24 “prisutnih” dobrovoljaca. Samo su se otkucaji srca dvojice pacijenta sinkronizirali, a jedna se osoba probudila iz svijesti.Osim promjena u tjelesnoj aktivnosti i drugih stresora, ritmovi našeg srca prirodno se mijenjaju cijelo vrijeme. To se pripisuje autonomnim procesima – automatskim, nesvjesnim dijelovima regulacije našeg tijela, ali ova studija pokazuje da i svjesni procesi igraju ulogu.

Pèrez i njen tim sumnjaju da pojedine riječi (kao i cjelokupno značenje pripovijesti i emocije koje nadahnjuju) pokreću sinkronicitet. No, upozoravaju da su svi eksperimenti rađeni na manjem broju ispitanika. “Neuroznanost se otvara u smislu razmišljanja o mozgu kao dijelu stvarnog anatomskog, fizičkog tijela”, kaže. “Ovo istraživanje je korak u smjeru šireg sagledavanja veze mozga i tijela, u smislu načina na koji mozak utječe na tijelo”, dodala je, prenosi RTL.

Najnovije

Još iz rubrike