21.6 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Zagrepčani stradali u potresu mogu odahnuti: Kompletnu obnovu zgrada plaćaju grad i...

Zagrepčani stradali u potresu mogu odahnuti: Kompletnu obnovu zgrada plaćaju grad i država, vlasnički problemi nisu važni

Najveća i najvažnija izmjena Zakona o obnovi koju će u četvrtak usvojiti vlada odnosi se na sufinanciranje građana. Pala je odluka da se i za Zagrepčane sufinaciranje potpuno ukine.

Dakle, konstrukcijsku obnovu ili gradnju zamjenskih kuća i zgrada u potpunosti će platiti država i grad i to u omjeru 70 prema 30 posto. Vladajući se nadaju da će time riješiti i vlasničke probleme koje ima gotovo 95 posto zgrada.

Privremeni vlasnik takvih zgrada bit će država dok se ti imovinsko pravni problemi ne raščiste. Ali tim jednim udarcem nadaju se da će riješiti i problem s trećom muhom- bespravnom gradnjom.

Vrijeme ide, obnova stoji. Čak i kod onih koji imaju spremnu svu dokumentaciju i riješene famozne imovinsko-pravne odnose. Stanari zgrade u Palmotićevoj ulici su složni i brzi, ali uzalud. Papirologiju tešku 6 i pol kilograma predali su prije godinu dana i ništa.

“U tih godinu dana dobili smo samo privremenu odluku kojom se predviđa obnova. Problem je u tome što su procedure preglomazne, zapravo neprovedive i u praksi neučinkovite”, kaže Alan Čaplar iz Zagreba.

Procedure se mijenjanju. Ministar graditeljstva ima nove prijedloge izmjena Zakona o obnovi koje bi stvari trebale ubrzati.

Prvo i najvažnije građani neće sami plaćati obnovu.

1. Država plaća 70 posto, grad 30.
2. Ne trebaju biti riješeni imovinsko-pravni odnosi, država upisuje privremeno vlasništvo
3. U obnovu idu i ilegalne zgrade
4. Uklanjat će se zgrade i bez suglasnosti suvlasnika, ako su opasne
5. Gradit će se zamjenske zgrade
6. A postupci jednostavne nabave za robe i usluge povećavaju se s 200.000 kuna na milijun kuna

Dosadašnji reciprocitet 60-20-20 i potreba za angažmanom privatnog novca stanara na razini od 20 posto se pokazalo kao nepremostiva prepreka jer imovinsko-pravni odnosi na oštećenim zgradama su u katastrofalnom stanju.

To bi značilo da stanari zgrade iz Palmotićeve neće morati platiti 2 i pol milijuna kuna, odnosno svaki stan 150 tisuća.

“To su strahovito veliki novci dodali se tome da još osim te konstrukcije obnove svak sam mora platiti obnovu stana. Ono što je sad dosta nezgodno po sadašnjem zakonu je to što stan ne možete prodati niti obnoviti, ali ni u njemu živjeti”, rekao je Čaplar.

U svom domu ne žive brojni građani, jer je samo u Zagrebu oštećeno 25 tisuća zgrada.

U Ministarstvu je obrađeno samo dva posto zahtjeva građana. Od zagrebačkog potresa prošla je godinu i šest mjeseci, a srušene su samo četiri kuće i nijedna zgrada. Tek su donesene odluke o uklanjaju njih 20-ak.

U Udruzi SOS Zagreb od prvog dana donošenja Zakona o obnovi govore ono što je tek sada priznao ministar Horvat. Da stanari ne trebaju plaćati konstrukcijsku obnovu, i da sve koće imovinsko pravni odnosi.

“Ne nadamo se previše zato što u slučaju Sisačko-moslavačke županije koja od početka ima proglašenu katastrofu i država financira sto posto sredstava obnove, ako ćemo se ugledati na njihov primjer onda to neće biti dobro”, Igor Kordić, potpredsjednik SOS Zagreba.

Izmjena zakona zapravo je popravni ispit za državu, učili su godinu dana, napravili nisu gotovo ništa, piše RTL.

Najnovije

Još iz rubrike