3.4 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno VIDEO Sabor o izmjenama zakona o minimalnoj plaći

VIDEO Sabor o izmjenama zakona o minimalnoj plaći

Drugi radni dan jesenskog zasjedanja Hrvatski je sabor počeo raspravom o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći koji propisuje njezino obvezno ugovaranje u bruto iznosu. To konkretno znači da će poslodavac s radnikom morati ugovoriti isplatu minimalne plaće u bruto iznosu od 4 250 kuna, a ne 3 400 kuna koliko se radniku isplaćuje na račun. Zastupnici pozdravljaju izmjene, no upozoravaju da u praksi još niz situacija treba urediti. Raspravu je pratila Tatjana Munižaba koja se javila za podnevni Dnevnik HTV-a.

Novinarka Tatjana Munižaba istaknula je kako nije upitna potpora oporbe ovom Vladinom zakonskom prijedlogu.

– Još se u hrvatskoj politici nije pojavio netko tako hrabar da najbrojnijem biračkom tijelu, poput više od 50 tisuća radnika na minimalnoj plaći, uskrati povećanje primanja, ma koliko taj iznos bio mali, rekla je.

Dodala je da broj radnika na minimalnoj plaći u uvjetima pandemije raste, ali i da, prema podacima Državnog inspektorata, raste i broj poslodavaca koji minimalnu plaću ne isplaćuju.

– Iskazana oporbena potpora prijedlogu izmjena zakona HDZ-ove Vlade ne znači da je oporba zadovoljna njezinim radom, kazala je Munižaba najavljujući neke replike iz rasprave.

Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći, poslodavac koji s radnikom ne ugovori plaću u bruto iznosu bruto iznosu može biti kažnjen od 60 tisuća do 100 tisuća kuna.

Predstavljajući zakonske izmjene zastupnicima, ministar rada Josip Aladrović pohvalio se kako je, unatoč svim izazovima, krajem kolovoza u Hrvatskoj bilo 50 500 osiguranika više nego u istom razdoblju lani.

Ministar rada iznio je i podatke o kretanju bruto minimalne plaće, hvaleći se njenim rastom u mandatu Vlade Andreja Plenkovića.

Krajem 2013. ta je plaća iznosila 2. 984 kune, a krajem 2016. godine 3.120 kuna. To znači da je u mandatu prethodne, SDP-ove vlade, bruto minimalna plaća rasla samo 4,5 posto, rekao je. kuna.

– U mandatu ove Vlade povećana je sa 3. 120 kuna na 4.250 kuna u ovoj godini, što je povećanje za 1. 130 kuna bruto. Promatrano kroz neto iznos, minimalna je plaća u navedenom razdoblju, od

2. 496 kuna dosegnula 3. 400 kuna, povećana je 904 kune, odnosno za 36, 2 posto, naglasio je ministar.

Aladrović je istaknuo i kontinuirani rast prosječne neto plaće.

– U lipnju ove godine iznosila je 7. 175 kuna , a navedeni iznos približava se onom iz programa Vlade kojim je do 2024. najavljen rast prosječne neto plače na 7. 600 kuna, podsjetio je.

Izmjene su rezultat analize i dogovora socijalnih partnera

– Rast minimalne plaće je evidentan, no u primjeni Zakona uočeni su nedostaci pa se predloženim izmjenama žele spriječiti zlouporabe u područjima koja nisu dovoljno uređena, kazao je Aladrović, dodavši kako su predložene novine rezultat analize i dogovora sa socijalnim partnerima.

Zastupnici pozdravljaju izmjene, no upozoravaju da u praksi još uvijek ima niz situacija koje treba urediti.

– Ima poslodavaca koji radniku isplaćuju minimalnu plaću u bruto iznosu, a ostatak na ruke, upozorio je Ivan Kirin (HDZ).

Andreja Marić (SDP) dodala je kako neki poslodavci ne plaćaju prekovremene sate, ne daju slobodne dane, a radnici nemaju tjedni odmor.

Davor Dretar (DP) upozorio je da kućanstvima s minimalnom plaćom za život nedostaje trećina prihoda mjesečno.

– Mjesečna košarica za kućanstvo je između 7. 500 i 8. 000 kuna, a ona koja bi zadovoljila minimalne potrebe oko 10 tisuća kuna, kazao je zastupnik. Upitao je znači li to da time Hrvatska postaje deponij za lošu robu.

– Reći da Hrvatska postaje deponij je izvan okvira, odgovorio mu je ministar Aladrović.

Istaknuo je da trenutačno minimalnu plaću prima nešto manje od 52 tisuće radnika, a prije dvije godine bilo ih je više od 70 tisuća.

– Dakle, imamo povećanje minimalne plaće i pad broja korisnika, istaknuo je ministar rada.

Hrvoje Zekanović (HS) upozorio je da stotine tisuća ljudi primaju samo nekoliko stotina kuna više od minimalne plaće, primjerice, poštari.

– Je li tih 3. 400 kuna u neto iznosu dovoljno za preživjeti mjesec dana, upitao je Zekanović i zaključio da su “ti ljudi virtuozi preživljavanja.”

– Je li dovoljno ili ne, to je sigurno subjektivan dojam svih od nas, odgovorio mu je Aladrović.

Objasnio je kako se treba biti svjestan negativnog efekta administrativnog povećanja plaća, odnosno da preveliko povećanje minimalne plaće može imati i negativne ekonomske posljedice, prenosi HRT.

Prijenos sjednice Hrvatskog sabora možete pratiti ovdje:

Najnovije

Još iz rubrike