8.8 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Rakar o padu servera za popis stanovništva: To je tipična amaterska pogreška

Rakar o padu servera za popis stanovništva: To je tipična amaterska pogreška

Informatički stručnjak Marko Rakar gostovao je u Novom danu i komentirao popis stanovništva, koji je prvi put moguć i digitalnim putem.

Ja sam se probao samopopisati jučer u rano popodne pa nije funkcioniralo. Javljale su se raznorazne greške, a ja nisam ni bio osobito uporan u tome, tako da vjerujem da bih se kasnije tijekom dana uspio popisati, rekao je Rakar.

Jučer je, kaže, došlo do navale velikog broja ljudi koji su se htjeli samopopisati..

“Oni nisu dimenzionirali sustav koji je u stanju izdržati toliko korisnika istovremeno. Što se programiranja tiče, nije osobito dobro napravljeno, nije dizajnirano tako da istovremeno puno korisnika radi upis. Serveri su im padali, ostajali bez memorije. To je sve dokumentirano. Mogu oni tvrditi da sve radi, ali to apsolutno nije točno”, rekao je Rakar.

“Mi smo malena, minijaturna država. Mi sve možemo odraditi s dva servera, pa tako i popis stanovništva. Ovo je tipična, amaterska, školska pogreška. Znači da sustav nije u startu dovoljno testiran, što ne znači da je loš, ali ga ljudi nisu pripremili za ovo što će se dogoditi”, rekao je Rakar.

Što se tiče nelogičnosti u pitanjima u popisu, primjerice imaju li ljudi u stanovima vodokotlić i jesu li priključeni na vodovod, Rakar je rekao da su pitanja u popisima stanovništva uglavnom standardizirani diljem svijeta i da proizlaze iz zajedničkih uputstava koje statističari dobiju pa su evidentirana pitanja za koja oni smatraju da su bitna.

Popis stanovništva u Hrvatskoj mora biti usporediv s popisom u Njemačkoj, Francuskoj, Angoli ili bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu pa to što se neka pitanja nama čine nelogičnima, ona imaju smisla u Aziji, Africi ili Latinskoj Americi, objašnjava Rakar.

Što se tiče grešaka koje su se pojavile, kao i činjenice da se ne mogu ispraviti podaci kad se završi s upisom, Rakar kaže da je to nelogično. “Postoji metodologija koju DSZ mora pratiti, to je dio problema, a dio problema je što ljudi koji su dizajnirali taj sustav nisu osmislili da bude lagan za korištenje i riješi grešku, ako se ona dogodi”, rekao je Rakar.

“Hrvatska na informatiku svake godine troši više od milijardu kuna i bez obzira na to nismo u stanju proizvesti rezultat koji će nas približiti zapadnim zemljama”, dodao je.

Najnovije

Još iz rubrike