14.2 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Europu brinu Talibani, želi ustrojiti svoju vojsku sa čak 60.000 elitnih pripadnika,...

Europu brinu Talibani, želi ustrojiti svoju vojsku sa čak 60.000 elitnih pripadnika, među kojima bi bili i Hrvati. Macron već godinama poziva na oružje…

Amerikanci su nas sve, podjednako, ponizili – rekao je anonimni britanski diplomat za najnoviji broj The Economista, naglašavajući kako je zajednički interes Europljana da se više nikad ne ponovi sramotni bijeg iz Kabula.

Zato, smatra The Economist, u Europi počinju shvaćati da će u pitanju vlastite obrane puno toga morati napraviti sami jer su njihovi politički vođe upravo počeli pisati plan stvaranje europske vojske.

Na papiru, europska vojska već postoji. Riječ je o postrojbi pod imenom Europska borbena skupina koja djeluju na temelju Lisabonskog ugovora, koji eksplicitno dopušta stvaranje nadnacionalne vojske Europske unije. Ovaj projekt nastao je kao zajednička francusko-njemačka vojna postrojba kojoj su se pridružile mnoge druge europske zemlje. Među njima je i Hrvatska, čiji su vojnici u Europskoj borbenoj skupini sudjelovali šest puta.

Ova postrojba danas ima otprilike 1500 elitnih vojnika koji su smješteni u Strasbourgu, gdje se vojnici raznih zemalja izmjenjuju u šestomjesečnim smjenama vojne pripravnosti. Teorijski, ovi su vojnici uvijek spremni brzo reagirati na krizne situacije. Kada se pogleda nedavno europsko poniženje u Kabulu, vrlo ironično zvuči podatak kako je Europska borbena skupina zamišljena kao sredstvo za samostalnu, udarnu europsku akciju ili sveobuhvatniju dugoročnu vojnu operaciju.

No, zbog činjenice da je za aktiviranje ove postrojbe potrebna jednoglasna odluka europskih ministara u Vijeću Europe, nije bilo nikakvih izgleda da ovi elitni europski vojnici budu poslani u Kabul, gdje su mogli ublažiti negativne posljedice nesnalaženja Amerikanaca, ali i pokazati da Europa ima kakve-takve vojne mišiće.

Ovakva neodlučnost i politička razjedinjenost, smatra Financial Times, sprječava pravo globalno pozicioniranje Europe, koja je s pet do šest tisuća spremnih vojnika, i uz minimalne žrtve, mogla tešku situaciju u Kabulu riješiti puno bolje nego Bidenova Amerika.

Zato europski politički vođe na temelju Europske borbene skupine planiraju stvoriti jaku interventnu postrojbu, koja bi u optimističnijoj varijanti mogla dosegnuti broj od 20 do 60 tisuća vojnika i koja bi mogla biti puno učinkovitija i bez Amerikanaca.

Objašnjavajući ovu viziju, europski povjerenik za vanjsku politiku Josep Borrell, u svom ekskluzivnom autorskom članku u New York Timesu, ocijenio je kako je Europa na povijesnoj prekretnici:

“Ponekad se dogodi nešto što pogura povijest i otvara prostor za promjene. Mislim da je ono što se ovog ljeta dogodilo u Afganistanu jedan od takvih trenutaka”, napisao je Borrell.

Iza ovih riječi je dokument u nastajanju koji nosi ime “Europski strateški kompas”, koji bi trebao odrediti europske vojno-sigurnosne ambicije u sljedećih pet do deset godina. Temelj svega trebalo bi biti stvaranje postrojbe od barem pet tisuća vojnika koja bi mogla djelovati brzo i jako i koja bi mogla samostalno riješiti krizne situacije slične onoj kakva je bila u Kabulu. Da bi se to ostvarilo, Europa mora više investirati u svoje vojne kapacitete, ali i razviti sposobnost šireg, strateškog razmišljanja. Ovakva Europa u budućnosti bi se trebala nositi s opasnošću od cyber ratovanja, što na prvom mjestu znači otpor Kini i Rusiji, ali i vojno zakoračiti u svemir. Uz to, smatra Borrell, naoružana i spremna Europa trebala bi imati veći utjecaj na Bliskom istoku koji je njezino turbulentno susjedstvo.

Sve u svemu, kada u ožujku 2022. “Europski strateški kompas” bude gotov, on bi trebao europske političke vođe potaknuti na razmišljanje o tome što žele i mogu napraviti s Europskim obrambenim fondom koji je, prema mišljenju autora ovih redaka, vrlo problematičan jer predviđa mizernih 1,3 milijarde eura godišnje za stvaranje europske vojske.

Ipak, europska obrambena medalja ima i drugu stranu. Baltičke zemlje i Poljska ne žele da europska vojska bude zamjena za NATO, koji smatraju jedinom pouzdanom zaštitom od Rusije s kojom su u 20. stoljeću imali vrlo bolna iskustva. Stoga je samo po sebi razumljivo da će ove države svoje vojnike i svoj novac radije uložiti da bi ojačale NATO savez s Amerikancima nego u stvaranje europske vojske koja, kako stvari sada stoje, ne nudi realnu zaštitu od agresivnosti Putinove Rusije.

Zato britanski dnevnik The Telegraph smatra da čitava priča oko europske vojske nema nikakvih izgleda ako je “ne poguraju” Njemačka i Francuska, pri čemu je posebno važno što će Francuska u prvoj polovini 2022. predsjedati Europskom unijom. Bez toga guranja, smatra The Telegraph, “Europski strateški kompas” bit će prazna priča kojom će se neko vrijeme baviti vanjskopolitički mudraci u Bruxellesu, ali neće donijeti nikakvo rješenje. To više što je vrlo malo europskih političkih vođa koji su spremni vojnike svoje zemlje poslati u moguću smrt pod europskom zastavom i posegnuti u džep da bi financirali europski vojnoindustrijski kompleks.

Zato ne treba čuditi što je francuski ekspert za obrambenu politiku i NATO Fabrice Pothier, kako izvještava Washington Post, izjavio da je Europska borbena skupina tigar od papira iza kojeg se skrivaju važni, načelni problemi. Te probleme Pothier je sažeo ovako:

“Najvažnija karika koja nedostaje je odgovor na pitanje čemu bi Europljanima trebala služiti zajednička vojska. Treba li služiti za odvraćanje Rusa ili po svijetu treba goniti političke negativce i teroriste?”

Na neslužbenom sastanku, održanom 2. i 3. rujna 2021. u slovenskom Brdu kod Kranja, europski vojni ministri i ministri vanjskih poslova počeli su raspravljati o ovim problemima. Krajnji rezultat tih rasprava trebao bi biti spomenuti “Europski strateški kompas”, koji će definirati opasnosti koje prijete Europi i što Europljani mogu zajedno napraviti da bi se zaštitili.

Iako se ove europske rasprave, zaista, mogu pretvoriti u mlaćenje prazne slame, u stvarnosti je riječ o vrlo ozbiljnom vojno-političkom projektu koji ima solidne temelje. Da je tome tako, svjedoče raspoloživi podaci Svjetske banke, po kojima Europa raspolaže s čak 1.919.805 vojnika, pri čemu je važno da su nacionalne vojske većine europskih država vrlo male i nisu veliko financijsko opterećenje za Europu koja je treća gospodarska sila na svijetu. Gledano iz ove perspektive, vojni i financijski resursi Europe su više nego dovoljni za stvaranje europske vojske, ali i za aktivnije sudjelovanje u NATO-u.

Zato je, čini se, došao trenutak kada bi Europljani mogli poslušati francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji već četiri godine poziva na oružje.

Iza ovog poziva je Macronova procjena o potrebi stvaranja “europskog suvereniteta” i vizija Europe koja je sposobna djelovati neovisno o Americi. Iako se Macronova procjena nakon tragedije i poniženja u Afganistanu pokazala točnom, u njezinoj pozadini krije se posebna francuska računica, ali tradicionalna neodlučnost Europljana.

Naime, Macronova vizija odraz je ideja legendarnog osnivača moderne Francuske Charlesa de Gaullea, koji je kroz europski suverenizam nastojao obnoviti negdašnji utjecaj Francuske i osloboditi se prevlasti Amerike. S druge strane, pred ostalim Europljanima je stara nedoumica o tomu mogu li, zaista, svoj kontinent braniti bez Amerikanaca.

Zato The Economist prenosi mišljenje savjetnice njemačke vlade za vanjsku politiku i sigurnost Claudije Major, koja smatra da je Europa puno bolja u birokratskom osnivanju vojnih postrojbi i gomilanju zvučnih političkih skraćenica nego realnom djelovanju. To se najbolje vidjelo u nedavnoj krizi u Kabulu, kada Europljani nisu bili sposobni upotrijebiti i ono malo zajedničke vojne sile koju imaju.

Zbog toga se potpisniku ovih redaka čini da je u pravu utjecajni francuski diplomat Gérard Araud, čije mišljenje prenosi The Economist:

“Bit će potreban golem napor. Nisam siguran da su Europljani psihološki spremni prihvatiti izazov.”

Bilo kako bilo, istinu ćemo doznati u ožujku 2022. kada će europski politički lideri, pod odlučnim vodstvom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, svijetu predstaviti “Europski strateški kompas”, dokument kojim bi se konačno trebalo utemeljiti europsku vojsku.

Ako se to dogodi, smatra The Economist, Europljani će priznati da je Macron čitavo vrijeme bio u pravu i da njegov poziv na oružje treba shvatiti vrlo ozbiljno, piše Slobodna Dalmacija.

Najnovije

Još iz rubrike