8.2 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno ‘Srpski svet‘ širi se i na Pelješac: Starohrvatsku crkvicu kod Stona u...

‘Srpski svet‘ širi se i na Pelješac: Starohrvatsku crkvicu kod Stona u duhu Velike Srbije proglasili pravoslavnom

U aktualnom projektu „srpskog sveta“, koji je ništa drugo nego prigodno redizajnirani program Velike Srbije, jednu od stožernih uloga iznova ima Srpska pravoslavna crkva, piše Slobodna Dalmacija.

Prema nedavnom tumačenju crnogorskog pisca Andreja Nikolaidisa, SPC je glavni mehanizam prekograničnoga djelovanja Aleksandra Vučića i njegove politike koja iznova hini ugroženost srpskog naroda i u ime te laži posvuda kliče parole protiv “pokoravanja Srbije”. SPC, po Nikolaidisu, sad ima ulogu koju je početkom devedesetih imala JNA u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: hineći mirotvorstvo, predstavlja plašt za provedbu tog popravnog velikosrpskog plana.

Nakon što joj je u Crnoj Gori uspjelo nametnuti aktualnu vladu, koja je doslovce iskadrovirana u manastiru Ostrog pod palicom pokojnoga mitropolita SPC-a Amfilohija Radovića, njezine ambicije dodatno jačaju i šire se bez obzira na državne granice, jer „srpski svet“, poznato nam je dobro od ranije, baš i ne priznaje granice. Nimalo slučajno, iznova se na temelju prijesnih laži kreiraju tobožnji povijesni prostori tog „srpskog sveta“ i u Hrvatskoj.

Ukucate li, primjerice, na dubrovačkom jugu u google pretraživač pojam Srpska pravoslavna crkva, ukazat će vam se ubrzo na zaslonu karta svih najbližih pravoslavnih bogomolja. Među njima je, kao takva, navedena i staroromanička crkvica Svetog Mihajla na istoimenom brdašcu kod Stona, pravi dragulj među najstarijim dalmatinskim spomenicima kulture. Crkvicu sv. Mihajla svi relevantni povjesničari umjetnosti datiraju u 10. stoljeće: veoma je malih razmjera, no bogata velikim brojem komada kamene plastike i kamenog namještaja, a naročito plijeni dobro očuvanom freskom u unutrašnjosti koja predstavlja lik nekadašnjeg vladara Zahumlja Mihajla Viševića (od 910. do 930. godine).

To što je crkvica izgrađena u 10. stoljeću i očito posvećena vladaru koji je vladao Zahumljem u istom tom desetom stoljeću nimalo, međutim, ne smeta SPC-u i velikosrpskim ideolozima u mantijama da crkvu u zadnje vrijeme uporno proglašavaju pravoslavnom, premda samoga pravoslavlja u trenutku njezina podizanja nije još bilo ni u tragovima. Crkveni raskol (Velika šizma), koji je podijelio kršćansku Crkvu na katoličku i pravoslavnu, dogodio se tek u 11. stoljeću, točnije 1054. godine.

Crkvica Svetog Mihajla na brežuljku kod Stona je, dakle, neprijeporno izgrađena prije toga doba, kao jedinstvena crkva svih kršćana. Raspravljati o tome je li ona izvorno katolička ili pravoslavna, hrvatska ili srpska, jednako je smisleno kao i svađati se oko toga je li knez Mihajlo Zahumski navijao za Hajduk ili Crvenu Zvezdu, piše autor u članku Slobodne Dalmacije.

Uvrštena u ljetopise

„Srpski svet“, međutim, vjerojatno datira još od srpskih ameba i paramecija, te je crkva Svetog Mihajla uredno uvrštena u brojne ljetopise i novije radove u krilu Srpske pravoslavne crkve. Smatraju je jednom od najstarijih svojih crkava na tzv. „srpskom Pomorju“, čak stožernom crkvom „Zapadnih Srba“ i zadužbinom prvoga srpskog kralja Mihaila Vojislavljevića.

Knez Mihailo Višević, kojemu je freska u crkvi posvećena, bio je, inače, neovisni slavenski vladar Zahumlja, prostora od Mostara i doline Neretve pa sve do Boke Kotorske. Ratovao je protiv Mletaka i Bizanta, te ponajviše šurovao s Bugarima i njihovim carom Simeonom. Italska Barijska kronika naziva ga »kraljem Slavena« (rex Sclavorum), a papa Ivan X. »izvrsnim knezom Humljana«. Sudjelovao je, uz hrvatskog kralja Tomislava, na Splitskome crkvenom saboru 925, piše Slobodna Dalmacija.

Ston: Blagoslovljena obnovljena starohrvatska crkvica sv. Mihajla

Znamenita starohrvatska crkvica sv. Mihajla u Stonu, crkvica zahumskih vladara iz X. stoljeća, blagoslovljena je u subotu, 28. rujna, večer uoči blagdana svetih arkanđela Mihaela, Gabrijela i Rafaela. Uime dubrovačkog biskupa obnovljenu crkvu je u sklopu euharistijskog slavlja blagoslovio kancelar Dubrovačke biskupije don David Marjanović, pisala je Dubrovačka biskupija u rujnu 2019. godine.

U crkvici se nalaze značajne očuvane freske hrvatskih vladara i svetaca. Vladar u kraljevskoj odori franačkog tipa jasno svjedoči komu je pripadalo ovo područje kroz svu povijest. Još značajnija je kruna na glavi hrvatskog vladara koja svjedoči o značenju Zahumlja i Huma u hrvatskoj državi prije tisuću godina. Dio kamene plastike s pleterom i ukrasima izložen je u župnom Lapidariju u Stonu, a dio je na samoj crkvici. Posebno se ističu golubice koje piju iz kaleža.

I sama crkvica i samostan na Mihajlu, koji se nažalost sve više urušava, svjedoče o burnoj povijesti ovog kraja, ali svjedoče i o postojanosti, ustrajnosti i vjeri na kamenu, moru, polju i soli za Boga i dom. Pleter je vez ljubavi, vjere i zavjeta Stonjana za svoju baštinu. Stonjani su sretni što se opet, nakon svih problema koje prate ovu starohrvatsku crkvicu, u njoj opet pjeva, moli i slavi misu.

Župnik don Miljenko Babaić je za obnovu posebno zahvalio: Ministarstvu kulture RH, Zavodu za zaštitu spomenika kulture i kulturne baštinu u Dubrovniku, Hrvatskom restauratorskom zavodu, Društvu prijatelja dubrovačke starine, općini Ston, ‘Dom izgradnji’ i izvođačima radova, te inž. Matku Vetmi koji je u ime Biskupije vršio nadzor izvođenja radova.

U slavlju mise kancelar Marjanović je zahvalio Bogu i svima koji su omogućili da se opet radujemo slavlju euharistije u ovoj crkvici. Naglasio je važnost Zahumlja i Stona u očuvanju vjerskog i narodnog duha u ovom dijelu Lijepe naše do granica negdašnje hrvatske kneževine. Posebno je istaknuo važnost molitve i štovanja svetih anđela u svakodnevnim zazivima vjernika. Istaknuo je susret Natanaela, kasnije apostola Bartolomeja s Isusom. To nije bio susret kratkog divljenja kao danas kod tzv. ‘pop zvijezda’ koji često imaju samo trenutak slave. Natanael je pod smokvom razmišljao, meditirao, molio i tu se dogodio susret njega i Boga koji ga je zatim u susretu s Isusom obogatio za cijeli život. To je put vjernika: osobna molitva i izgradnja koja u susretu s Isusom u crkvi, u euharistiji doživljava oduševljenje i kršćanski stav za cijeli život. Naše hodočašće danas k ovoj starohrvatskoj crkvici, radost jer je obnovljena, slavlje mise, sve je to lijepi osjećaj vjere jer je Bog s nama i u nama, zaključio je propovjednik, prenijela je Dubrovačka biskupija.

Foto: Dubrovačka biskupija

Najnovije

Još iz rubrike