Pandemija je ostavila traga na mentalnom zdravlju nacije. Sve je više ljudi koje muči depresija, mnogi se prepuštaju ovisnostima – posebno o alkoholu. No, posebno zabrinjava porast nasilja nad djecom.
Teret krize uzrokovane COVID-om prelomio se preko leđa djece. Sve je više one koja trebaju pomoć.
– Naši podaci pokazuju da smo prije četiri-pet godina imali 15-16 posto djece koja su žrtve nasilja u obitelji. Ove godine smo imali preko 30 posto, kaže prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Obitelji se razaraju, djeca pate. Crveni alarm dodatno se upalio nakon istraživanja koje je obuhvatilo 22 tisuće zagrebačkih školaraca.
– 9 posto djece ima anksioznost i depresivnost i 14 posto djece ima simptome iz kruga posttraumatskog stresnog poremećaja, preko 50 posto djece ima osjećaj tuge i praznine, preko 50 posto djece smetnje koncentracije, ističe Buljan Flander.
Kako bi stvorili privid sreće, odlaze u drugu krajnost – posežu za drogom. Svaka peta mlada osoba konzumira kanabis.
– Najviše se vidi porast uporabe kanabisa i ono što je tu posebno problematično je da se on značajno bilježi upravo među mlađom populacijom, kaže prim. dr. Danijela Štimac Grbić, voditeljica Odjela za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a.
Zabrinjava i porast broja alkoholičara. Ima ih mnogo više od službenih 250 tisuća.
– Danas ih je sigurno puno, puno više. Mladi su ušli u taj svijet alkohola noseći se s ovom krizom i, nažalost, mnogi od njih će zauvijek ostati u toj sivoj, crnoj zoni ovisnosti, mentalne bolesti, nefunkcioniranja, kaže prof. dr. sc. Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče.
I kockanje uzima danak.
– Naše su procjene na 150 tisuća. To je zbilja katastrofa. 150 tisuća bolesnih ljudi, kaže Bagarić.
Mnogo je i onih koji iz svega ne vide izlaz.
– Zabrinjavajuća je pojava da su prošle godine u dobnim skupinama od 15 do 25 godina samoubojstvo počinile čak 44 osobe, što je porast od 57 % u odnosu na prethodnu godinu, kaže Tin Pongrac, predsjednik Udruge “Životna linija”.
Zato je nužno, apeliraju, angažirati dodatne stručnjake koji bi pomogli u zacjeljivanju teških rana. Posebno dječjih, piše HRT.
