Nema željeza, drva, plastike, a ono malo čega ima – cijene lete u nebo. Tvornice mobitela, automobila, kućanskih aparata ne mogu do sirovine, građevina trpi jer nema materijala koji je ionako preskup. I Hrvatska osjeća taj teret – naravno na svojim novčanicima.
Cijena željeza otišla je u nebo. Građevinari to jako dobro osjete na vlastitoj koži.
“Mi u Hrvatskoj ugradimo godišnje oko 300 – 400 tisuća tona, to nije više od 350 do 400 dolara nego je 800 dolara”, kaže Mirko Habijanec predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva.
Računica je vrlo jednostavna – ulazni trošak porastao je 100 posto, a cijena izvođenja radova ostala fiksne. Za građevinare je to pat pozicija, s potencijalno dalekosežnijim posljedicama.
“Pad investicija, strahoviti gubitak radnih mjesta i jedno veliko urušavanje i pad BDP-a”, dodao je Habijanec.
Zbog nestašice sirovina u sličnim je problemima i elektronička industrija.
“Poluvodiča, čipova, onda disrupcija opskrbnih lanaca pogotovo kontejnerskog prijevoza. I u pravilu se to sve više očituje da cijene počinju rasti na većini kategorija”, kaže Goran Janičijević.
U godinu dana cijene su porasle i do 30 posto. A proizvodi su postali teže dostupni.
“Nestašice su krenule još od proljetnog lockdowna nadalje, zahvatile jako velik broj kategorija, u prvom valu najviše informatičku opremu, laptope, prošle jeseni. Onda su se problemi s dobavljivošću preselili na druge kategorije, od proljeća na mobitele, jeftine televizore, konzole su u stalnoj nestašici”, objašnjava Janičijević.
U svijetu je blaga nestašica drva, ali na cijenu, kažu u drvnoj industriji, utječu veliki.
“Posljedica je to pandemije, ali i ekonomskih aktivnosti koje bi bile redovite u ciklusu prije pandemije. Sada možemo pričati koji su razlozi i trebamo se vratiti malo nazad kada je došlo do trgovinskog rata između Kine i SAD-a i svijet se prilagodio globalnom sukobu”, kaže Stjepan Vojnić.
Ministar graditeljstva indirektno priznaje da država tu ne može puno.
“Razgovaramo o tome na koji bi se način država mogla uključiti i neke stvari zaustaviti, ali moramo biti svjesni da tada interveniramo u tržište”, kaže Darko Horvat.
A igrači na tržištu prepušteni su sami sebi, piše Dnevnik.hr
