Cijena električne energije u našoj zemlji ovisi isključivo o tržištu – tako je od 2007., kada su cijene liberalizirane. Na veleprodajnom tržištu u Europi električna energija poskupljuje, osjetili su to i poduzetnici koji ovih dana potpisuju ugovor s HEP-om. A svako poskupljenje moglo bi utjecati na cijene proizvoda i usluga.
Požgaj grupa lani je potpisala ugovor s HEP-om o kupnji električne energije, već tada su im troškovi za struju porasli 25 posto. Poduzetnici kojima danas istječu ugovori, struju će platiti po još većim cijenama.
– To je poskupljenje na razini 40 do 50 posoto u ovom trenutku. S tim da u HEP-u kažu da će cijena biti još i veća i da je sada prilika potpisati ugovor – da ne bi u budućnosti imali veću cijenu i veći trošak, tvrdi Nikola Požgaj.
Cijena električne energije na europskom tržištu gotovo se udvostručila u odnosu na lanjsku, pa je to razlog poskupljenja i u Hrvatskoj. Iz HEP-a poručuju da ugovore prilagođuju posebnostima svakog pojedinog kupca, pogotovo u dijelu vrste proizvoda i termina ugovaranja.
Cijena i veća od veće?
– Trenutačne visoke cijene ugovaranja na tržištu odrazit će se na cijenu struje koja će se konzumirati od 2022. do 2023. pa i u 2024. godini. Jedan od ključnih pokazatelja stanja ugovaranja i cijene na tržištu električne energije jest cijena električne energije na veleprodajnom tržištu, stoji u priopćenju HEP-a.
Stručnjaci upozoravaju da će i iduće godine cijena električne energije na svjetskim burzama rasti. To povećanje ne znači nužno i da će računi za struju za poduzetnike biti veći.
– Energija koja onome ide gore 40 posto, njemu će računi rasti 20 posto, a ne 40. To je prva stvar. Drugo – treba reći da će dio poduzetnika dobiti veće račune, a veći neće dobiti veće račune. Zašto? To zna samo opskrbiljač, napominje stručnjak za energetiku Nenad Kurtović.
Domino efekt
Poduzetnici pak ističu da će poskupljenje struje dugoročno utjecati na povećanje troškova proizvodnje odnosno povećanje cijene proizvoda od 3 do 7 posto. U resornom ministartvu ističu da država potporama amortizira financijske poremećaje na tržištu.
– Kroz grantove, koje će dobiti od države, smanjio bi se teret u troškovnom smislu na njihovo poslovanje. Tako da prebrode ove tržišne probleme, dodaje Ivo Miletić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Inače Hrvatska uvozi 27 posto električne energije. U ovom trenutku HEP ne razmatra mogućnost povećanja cijene električne energije za kućanstva, piše HRT.
