11.7 C
Zagreb
Naslovnica Tech COVID i gripa - kako se cijepiti, a ne zbuniti organizam

COVID i gripa – kako se cijepiti, a ne zbuniti organizam

U emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog, osim o koronavirusu, razgovaralo se o gripi. Koliko rani dolazak gripe može zakomplicirati situaciju u zdravstvenom sustavu? Doznajte kada se cijepiti protiv gripe, a ne zbuniti organizam zbog cijepljenja protiv COVID-a.

O gripi

Kad bi se u kratkom razdoblju provodilo cijepljenje protiv koronavirusa i gripe, to bi sigurno zbunilo organizam u smislu da bi se potisnuo jedan ili drugi odgovor.

– Zato je pametnije kad imamo mogućnost promišljanja da se cijepljenje protiv gripe ili obrnuto odgodi 2-3 tjedna nakon druge ili treće doza cjepiva protiv koronavirusa. Nakon 2-3 tjedna ne bi trebalo biti nikakve interferencije tako da se može postići kvalitetan odgovor na jedan i na drugi virus. Konačno, i odgovor na cjepivo protiv gripe je puno slabiji nego protiv koronavirusa. Virusi su slični, manifestacije su slične, no mjere koje imamo protiv koronavirusa pomažu i u sprječavanju širenja gripe. I u jednom i u drugom slučaju te infekcije mogu biti vrlo teške i opasne za ljude koji su rizični, rekao je u emisiji Hrvatskog radija Pero Lučin s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

O cijepljenju u ljekarnama

– U projektu sudjeluju 64 ljekarne u gotovo svim županijama Hrvatske, što nam se čini važnim jer je cijepljenje bitno u ruralnim krajevima. Odaziv je jako dobar, a ljekarne bi se javile u puno većem broju, no imamo nedostatak liječnika, koji ne mogu uz svoj redoviti posao još raditi i u ljekarnama, rekla je predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

– Pokrenuli smo inicijativu prije godinu dana da se uključi ljekarnike u cijepljenje. Dogovorili smo edukaciju za ljekarnike i kroz nekih mjesec dana će početi edukacija ljekarnika koji već imaju licenciju. Naš fakultet u Zagrebu je promijenio svoj kurikulum i već dvije godine imamo predmet Cijepljenje u ljekarničkoj praksi tako da studenti koji su diplomirali lani imaju ta znanja. Još nam treba izmjena zakona o preveniranju zaraznih bolesti jer da ljekarnici cijepe, mora se promijeniti i nadam se da će to biti do kraja godine, objasnila je.

Soldo je rekla i da tri županije ne sudjeluju u projektu cijepljenja u ljekarnama – Koprivničko-križevačka, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska. U prvoj je dosta mobilnih timova, no u dvije dalmatinske županije nema ga jer je malen interes za cijepljenje, navela je.

Istaknula je da je velika zgrada u Zagrebu, tzv. mamutica, u kojoj živi oko 5000 ljudi dobar primjer za model cijepljenja u ljekarni. Ondje je velik interes, termini su popunjeni jer se ljudi samo spuste u prizemlje zgrade i dobiju cjepivo protiv COVID-a.

Usporedba brojeva lani i ove godine u ovo vrijeme

Za usporedbu, lani smo imali manje brojeve – 7. rujna 2020. imali smo 117 novozaraženih i 3 preminule osobe, jučer 704 novozaražene osobe i 10 preminulih. Dijana Mayer iz HZJZ-a smatra da dio novozaraženih možemo pripisati izvrsnoj turističkoj sezoni zbog velike fluktuacije ljudi.

– Imamo 51% cijepljenih i oni su velika populacija koja nas štiti od prijenosa virusa i težih oblika. Trenutačno imamo porast od nekih 25% novooboljelih. Imamo i porast broja hospitaliziranih, ali blaži nego lani i proteklih tjedana. Blaži porast broja hospitaliziranih i umrlih govori da nas cjepivo štiti od težih oblika bolesti i hospitalizacije. Pokazalo se da od ukupnog broja osoba koje su sada na respiratoru više od 80% njih nije bilo cijepljeno, rekla je Mayer.

Smatra da je broj novozaraženih porastao zbog turističke sezone, ali i ublažavanja mjera, a ljetos su se građani više družili, nije se poštovala distanca, manje su se maske nosile i ljudi su se opustili.

S time se složio Pero Lučin s Medicinskog fakulteta u Rijeci. Smatra da se manji broj težih slučajeva može povezati s cijepljenjem, a i s ljetom, kada je manja izloženost virusima.

– Treba s oprezom gledati jesen, kada će ljudi više boraviti u zatvorenim prostorima, gdje pokupe više virusa, dodao je. Smatra da smo od lani dosta naučili o virusu te kako se uspostavlja sve bolji suživot s virusom i novi način života, u kojem građani paze i poštuju mjere.

Kako će Hrvatska plivati na 4. valu epidemije?

Mayer je rekla da je 4. val tu.

– Hoće li biti blaži, hoće li trajati dulje – ovisi o nama, građanima. Ovisi o pridržavanju mjera i o odazivu na cijepljenje. Imamo cijepljenje za razliku od lani, cijepljenje je naš saveznik, naglasila je. Izrazila je nadu da će sada, nakon godišnjeg odmora, biti zainteresiranih za cijepljenje te da će se oni koji su u nedoumici savjetovati sa stručnjacima i odlučiti na taj korak.

Govoreći o cijepljenju, Lučin je rekao da se, nakon intenzivnih razdoblja straha, pojavio nekakav otpor prema režimu cijepljenja i borbi s virusom.

– Nije loše ponoviti po milijarditi put da nema načina da se riješimo ovog virusa, osim da to napravi naš imunosni sustav. Najbolji način je prirodno zaražavanje, ali taj način nosi sa sobom velik broj žrtava i posljedica. Puno je pametniji i inteligentniji način postići to cijepljenjem, istaknuo je.

Što se tiče mutacije virusa, rekao je da će virus mutirati dok se ima priliku širiti i množiti u našim organizmima.

– Jedini način da ga eliminiramo jest da spriječimo njegovo množenje. To samo može napraviti imunosni sustav i kad smo uspjeli razviti alat, odnosno cijepljenje da se spriječi njegovo množenje i mutiranje, neshvatljivo mi je zašto se opiremo cijepljenju. Vjerujem da će se velik broj ljudi postupno cijepiti kad shvatimo da se ne možemo riješiti virusa osim cijepljenjem, rekao je Lučin.

U vezi s dodatnim cijepljenjem, rekao je: Što je više doza, to se više u našem tijelu osigurava memorijskih i efektorskih stanica te je onda naš organizam brzo u stanju reagirati i započeti bitku s virusom.

– Prema mom mišljenju, treća doza je opravdana, a koliko će biti uopće doza, ovisi o tome koliko ćemo pustiti virus da mutira u općoj populaciji, rekao je Lučin.

Mayer je dodala da se prati što se događa u ostalim zemljama i kako je normalno da s vremenom količina antitijela pada.

– Koliko brzo pada te kolika je količina antitijela potrebna da bismo se obranili, potrebne su daljnje studije, navela je.

– Cijepljenje je i dalje jedino oružje, rekla je, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike