8.2 C
Zagreb
Naslovnica Hrvatska Većina građana kartice ne koristi za luksuz, već za golo preživljavanje: Gadno...

Većina građana kartice ne koristi za luksuz, već za golo preživljavanje: Gadno je, nikad nisam ovako živjela

U Hrvatskoj je trenutno aktivno više od 9 milijuna kreditnih kartica, odnosno dvostruko je više kartica nego stanovnika. Na bakomatu ili u trgovini – svaki dan provuku se u prosjeku više od milijun puta.

Najviše ih koristimo za kupnju namirnica i potrošačku elektroniku. Plaćanje njima je jednostavno, no što kada to preraste u život na dug i rate?

Hrvati, kada su plaćanja u pitanju, obožavaju plastiku. Svejedno je koje su. Samo je važno da prolaze! Većina građana kartice ne koriti za luksuz, već za golo preživljavanje.

„Mogu reći jedino da je gadno, ovako nisam nikad živjela”, rekla je Julija Krajcinger, Zagreb.

Bez obročnog plaćanja, život je mnogima postao nezamisliv.

„Većinom na rate, olakšam si tako ako kupujem neki komad namještaja lakše je tako nego dati na komad 4.000 kad su mala primanja”, rekla je Jelka Marinić iz Zagreba.

„Prije sam koristila kartice, tada sam bila blokirana i od tada više ne koristim kartice jer sam naučila živjeti život bez kartice.

Pokrila sam se s onoliko novaca koliko imam”, rekla je Marija Orešković iz Zagreba.

Kartica nije opcija ni za Ivana – svaki mjesec uspije uštedjeti polovicu plaće. Otkriva i kako.

„Hrana se kupuje na akcijama, izvan akcije proizvodi ne postoje. Isto tako i odjeća, na zimskim i ljetnim rasprodajama, izvan toga ne postoji. Sve obveze se plate odmah, na početku mjeseca – znači, stanarina i režije, sve ono što je neizbježno i tako da na taj novac ne računate jer on nije vaš, i to je to”, rekao je zagrepčanin Ivan Milun.

Kada peglanje kartica dovede do dugova, izvući se iz problema pravo je umijeće.

„Građani u načelu nisu ni svjesni što to znači, nisu svjesni toga da kupujemo sa osmijehom, a kasnije onda plačemo, odnosno plaćamo na rate”, dodao je dopredsjednik udruge Blokirani Sarajko Baksa.

„Prvo moramo biti svjesni toga da kad odemo u minus da moramo plaćati kamate, koje su dosta velike zato je najbolje uopće ne ulaziti u minus. Moj savjet – čim dobiješ plaću, kad odeš otvarat tekući račun odmah, molim vas – nemojte mi dati minus”, rekao je profesor matematike Toni Milun.

Plaćanje gotovinom, plansko kupovanje i praćenje troškova dobar su početak.

„Psihološki je dokazano da je manja bol plaćanja kad vi plaćate na kredit, na dug. Ali zašto ne to iskoristiti u našu korist, dakle obratno. Ako imamo toliku bol zbog duga onda ćemo biti motivirani da taj dug riješimo, dakle ne postoje pravila jer su ljudi različiti, prihodi su različit”, rekla je predsjednica udruge Štedopis Marina Ralašić.

Iz pozicije straha nemoguće je minus pretvoriti u plus, kaže najpoznatiji hrvatski matematičar.

„Lijepo je trošiti na nešto što nam je zadovoljstvo, ali bitno je odrediti sebi, danas si mogu dozvoliti kavu, možda i neku čokoladu, ali nešto treće npr. kolač – neću”, dodao je Milun.

Dopuštene minuse koristi samo 32 tisuće građana, a prešutne njih čak 840 tisuća, što znači da 95 posto građana svih minusa su prešutni, piše RTL.

Najnovije

Još iz rubrike