Gradonačelnik je već tri mjeseca na čelu Zagreba.
“Pohvatali konce jesmo i od prvog dana smo se odlučili hrabro uhvatiti ukoštac s problemima. Mogu reći da smo pohvatali dobar dio sustava. Neke dijelove još nismo jer je sustav zaista velik. Međutim, mislim da definitivno možemo vidjeti cijelu tu sliku”, rekao je Tomašević.
“Jako puno ljudi mi prilazi i dosta reakcija je da su zadovoljni s onime što smo napravili dosada. Borimo se svaki dan i dajemo apsolutno sve od sebe. U ta tri mjeseca možemo vidjeti poteze i odluke. Dnevno donosimo oko tridesetak odluka”, komentirao je gradonačelnik na pitanje o dojmu građana.
Govorio je o postojećim strukturama u Gradu.
“Nas troje smo došli u sustav gdje postoji 3200 ljudi, samo u gradskoj upravi. Sve naslijedite, niste ništa birali. To je kao da postajete premijer, a naslijedite ministre iz bivše vlasti. Smanjili smo broj Gradskih ureda, ali tek što stupi ta odluka na snagu, možemo raspisati natječaj za pročelnike. Što se tiče pročelnika, da se svih 16 pročelnika izabere će trajati nekoliko mjeseci. Pročelnici imaju neopozivi mandat i on traje četiri godine”, kaže.
Na pitanje ima li sabotaža, kaže: “Ima. Ali moram reći da veliki broj ljudi u Gradskoj upravi dobro radi svoj posao, pomaže nam. Rade svoj posao onako kako bismo mi to htjeli. U tom smislu su se prilagodili na način na koji mi radimo”.
“Odmah smo promijenili Povjerenstvo za zakup javnih površina. VIše puta sam upozoravao na taj slučaj s Adventom. Ono što smo napravili jest da smo promijenili odluku o davanju javnih prostora u zakup gdje više ne može biti reketa”, tvrdi gradonačelnik.
Tko radi rebalans proračuna?
“Rebalans rade pročelnici zajedno s nama. Dio pročelnika je ostao na svojim pozicijama, a dio pročelnika nije. Ono što je činjenica da se stalno pojavljuju novi financijski kosturi iz ormara.”, kaže gradonačelnik.
“Bit će više toga poznato sljedeći tjedan. U upravljanju imovinom neke stavke koje su probijene dva puta. Primjerice, ukoliko u proračunu nema dovoljno novaca za neku aktivnost, onda bi se od Bandića tražilo može li se to, bez obzira što piše u proračunu”, pojašnjava.
Na pitanje zašto to nije prijavljeno nekome, Tomašević kaže da to nije stvar Uskoka već stvar fiskalne odgovornosti.
Proračun je bez proračunskih korisnika oko 9,5 milijardi kuna, ističe gradonačelnik.
Tko je krivac za kosture iz ormara?
“Tek kad se smanji broj ureda, možemo raspisivati natječaje za pročelnike. Pročelnici će morati dokazati kako vide viziju razvoja grada Zagreba na natječaju”, rekao je Tomašević.
“Mislim da bi bilo normalno da stari pročelnici odlaze sa starim gradonačelnikom, jer imamo takvu situaciju s ministrima na nacionalnoj razini. Ja nisam fan direktnog izbora gradonačelnika, to je tek nedavno uvedeno. Mislim da javni natječaji za pročelnike nisu najbolji izbor, ali ja sam legalist i poštovat ću zakone”, objašnjava gradonačelnika.
“Javni natječaj za pročelnike je definiran u svakom svom koraku zakonu. Nadzorne odbore ćemo postavljati, a uprave ćemo birati na natječajima. Jedina iznimka su bila dva člana Uprave Zagrebačkog holdinga. Rebalans proračuna se može očekivati sljedeći tjedan. Bit će ušteda, a dobar dio tih ušteda će otići na financijske rupe”, ističe.
“Zagreb nije pred bankrotom. Novčani tijek je stabilan, prihodi su dobri i u situaciji pandemije. Ono što je problem jest otežana likvidnost. Dobili smo kredit za likvidnost. Treba nam vremena nekoliko godina da napravimo restrukturiranje”, tvrdi Tomašević.
Upitan koliko kasni plaćanje za prehranu u vrtićima, kaže kako je prije kasnilo nekoliko mjeseci, a kaže kako je ista situacija i sada.
“Taj problem s likvidnošću ne možemo riješiti preko noći. Problem moramo riješiti u nekoliko idućih mjeseci zajedno s Ministarstvom financija i bankama”, rekao je.
“Neovisna privatna firma radi financijsku analizu i Grada Zagreba i Zagrebačkog Holdinga i ZET-a i Zagrebačkom Velesajma, tako da ćemo i tu dobiti neke odgovore u idućih nekoliko mjeseci”, dodaje.
Zasad su srušene samo tri kuće u Zagrebu. Koji su ključni potezi nove vlasti?
“Mi smo prije svega napravili što smo obećali. Napravili smo Ured za obnovu i ustrojili mobilne timove koji su građanima ispunjavali prijave za obnove. Oko 2 tisuće objekata, prvo crvenih i žutih je kontaktirano od strane Ureda za zahtjeve”, objašnjava.
“20 ljudi je imenom i prezimenom je određeno za pomoć u Fondu i Ministarstvu. Imamo različite asistencije koje radimo na taj način. Trenutno je u Gradu Zagrebu u gradskim institucijama i poduzećima na raspolaganju oko 2 milijarde kuna iz Fonda solidarnosti isključivo za obnovu javnih zgrada. Najveći dio tog novca je za obnovu škola. Kad smo došli na vlast bilo je prijavljeno 11 milijuna kuna projekata, a sada je prijavljeno 458 milijuna kuna. Cilj nam je do kraja ovog mjeseca prijaviti milijardu kuna. U utrci smo s vremenom što se tiče procedura javnih nabava i izvođenja javnih radova”, kazao je gradonačelnik.
“Oko milijardu kuna odlazi na 13 škola i jedan učenički dom koji su u Gornjem i Donjem Gradu. Od 170 i nešto škola, 160 je sanirano. Cijelo ljeto radimo na tome da dobijemo refundaciju za sanaciju u tim školama. Kad govorimo o ovih 13 škola, to su veliki zahvati. To nisu sanacije, već obnove. Radi se cjelovita i protupotresna obnova. Sigurno većina tih škola će biti gotova do kraja ove školske godine. Za neke škole se borima da ih dovršimo do kraja kalendarski iduće godine. Utrka s vremenom je da što više novca povučemo iz Fonda solidarnosti”, dodaje.
Kako protječe obnova?
“Obnova se mora ubrzati. Što se tiče suradnje Grada s Ministarstvom i Fondom, ona je bolja nego što je ona bila prije. Osigurali smo dodatnih 30 milijuna kuna pomoći građanima za pomoć u obnovi”, ističe Tomašević.
“200 je ljudi u Areni danas. Napravili smo anketu koliko bi građana iz Arene htjelo ići u stanove. Našli smo 50-ak gradskih stanova za 50-ak obitelji za koje smatramo da će htjeti u gradske stanove. Sljedeći tjedan će vjerujem javni poziv biti raspisan. Dio ljudi želi ostati u hostelu jer tamo imaju obroke, jer tamo imaju i hranu, a dio ljudi će sigurno htjeti u gradske stanove”, pojašnjava.
“Već početkom srpnja smo počeli dio glomaznog otpada počeli odvajati na Jakuševcu na način da negdje 50 posto izvučemo vrijednih sirovina. Situacija je takva da smo vidjeli da su cijene u javnoj nabavi koje su ponuđene čak i veće nego dosad koje su jedne od najvećih u Hrvatskoj. Konkretno, ako govorimo o tvrtki Cezar mislim da 2500 kuna po toni. Veća cijena od one koja je bila dosad, dosad je cijena bila 1800 kuna, a nova cijena je bila 2500 kuna. Testirali smo koliko se toga može odvojiti i koliko koštaju drobilice. Gradske tvrtke imaju ljudske kapacitete. 50 posto glomaznog otpada se već sad odvaja. U postupku smo ishođenja dozvole i to je pitanje tjedana”, rekao je Tomašević na pitanje o skladištenju i zbrinjavanju glomaznog otpada.
“Čekamo rok isporuke za naše drobilice koji je nekoliko mjeseci prema ugovoru. Činjenica je da se iz nekog razloga količina glomaznog otpada koju je Čistoća prikupila u zadnjih nekoliko tjedana povećala. Ili su privatna poduzeća počela deponirati taj otpad na ulicama pa da ga čistoća pokupi. Povećana je količina nego što je bilo dosad. Cijelo vrijeme se prilagođavamo situaciji kako se ona mijenja. Zagreb neće biti zatrpan smećem. Zastoj je trajao ni tjedan dana, a imali smo u zadnjih 10 godina više situacija da je zastoj bio po nekoliko tjedana”, kaže gradonačelnik.
Kratko je komentirao i situaciju s biootpadom.
“Ne smije se kontaminirati biootpad s drugim otpadom. To je stvar Zakona o gospodarenju otpadom. Veći je problem što ako vi odvajate plaćate istu cijenu kao oni koji ne odvajaju. Moramo se mijenjati u smislu odvajanja biootpad. Kad vi bacite u kontejner za papir rajčicu, onda ste vi uništili tu sirovinu”, objašnjava.
“Nije baš da me nema među građanima. Idem po protokolnim događanjima po gradu. Kako se vraćaju vijećnici gradskih četvrti, krenut ćemo u turneju po gradskim četvrtima i nastavit ćemo obilaziti teren. Uglavnom u prosjeku 12 sati provodim u uredu”, ističe.
“Što se tiče zamjene vrelovodnih cijevi koju obavlja HEP, mi smo zamolili da se građane barem obavijesti o dinamici radova. Apelirali smo na HEP da se pomakne dinamika radova za tjedan-dva i to su napravili. Što se tiče tržnice na Jarunu, odgađali smo radove zbog molbe ugostitelja kad je trajalo prvenstvo”, pojasnio je gradonačelnik.
Komentirao je visoke račune za vodu koje dobivaju građani Zagreba.
“Unaprjeđivat ćemo vodoopskrbnu mrežu u kojoj se gubi jako puno vode. Mislim da negdje oko 2 milijarde kune bi mogle biti dostupne za unapređenje vodovodne mreže. Ako ima prostora za reviziju ugovora, ali s druge strane moramo poštivati ugovor o koncesiji”, rekao je.
“Većinu konaca sam pohvatao. Sad imamo natječaj za 17 voditelja podružnici i tvrtki kćeri. Nisam umoran, znao samo u što se upuštam. Problemi su veliki. Fokusirani smo svi troje – ja i moji zamjenici da to riješimo. Mi radimo sve što možemo da ispunimo velika očekivanja”, kaže.
Što s građanskim odgojem?
“Nismo se zaletili. To će biti otprilike 40 sati u drugom polugodištu u dijelu škola. Mislim da će temelj za taj kurikulum građanskog odogoja biti u Rijeci. Novi kurikulum će se pilotirati u drugom polugodištu u manjem dijelu škola”, objašnjava.
“Provodimo anketu u školama da se vidi kakav je interes, a onda ćemo odabrati jedan manji dio škola za pilot”, dodaje.
“Mi imamo svoj saborski klub koji će funkcionirati i dalje kao oporba u Hrvatskom saboru. Sudjelujemo i u lokalnoj vlasti u drugim dijelovima Hrvatske. Po cijeloj Hrvatskoj, gdje smo se kandidirali smo prešli prag i osvojili mandate. Činjenica je da je Zagreb najveći grad Hrvatske i da dobar dio energije ide na Zagreb. Ja više nisam oporbeni zastupnik već gradonačelnik Zagreba i zastupam interese građana”, rekao je.
“Ja osobno što se tiče mojih političkih ambicijama sam fokusiran na Zagreb”, dodaje, piše N1.