8.8 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Vještak: Država mora donijeti lex specialis. Bez toga je obnova nemoguća misija

Vještak: Država mora donijeti lex specialis. Bez toga je obnova nemoguća misija

O sporoj obnovi Banovine i još sporijoj obnovi Grada Zagreba nakon potresa u Novom danu govorio je ing. građevine, sudski vještak za graditeljstvo, član Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, Krunoslav Komesar.

Od kolega iz Stožera Središnjeg državnog ureda za obnovu prenio je najnovije podatke s terena.

“Ako uspoređujemo Zagreb i Banovinu, u Zagrebu se apsolutno ništa nije napravilo, a na Banovini, iako to ljudima izgleda sporije ipak se napravilo nešto. Uklonilo se 295 kuća koje su bile na glavnim gradskim prometnicama i oštećene. Obnovljeno je 400 kuća, ali to su mahom kuće sa zelenim naljepnicama, znači manja oštećenja, uglavnom oštećeni dimnjaci, zabati i manje pukotine.

Još je sad 1500 kuća u ugovaranju i 1500 kuća u pripremi, dakle 3000 kuća s nekonstruktivnim oštećenjima za koje ne trebaju posebne dozvole i projekti su jednostavni, već ih je 900 spremno. Do kraja godine očekuje se da će oko 52000 kuća biti obuhvaćeno tim nekonstruktivnim popravcima. Problem su crvene i žute naljepnice, znači kuće koje zahtijevaju konstruktivnu obnovu nisu se još ni taknule.

Otprilike 300 kuća ušlo je u prvi program konstruktivne obnove. Sad je raspisan natječaj za iskaz interesa za izgradnju tipskih kuća, to će biti montažne kuće, suha i polusuha gradnja. Do kraja godine očekuju da će nekih 50 kuća biti ili napravljeno ili započeto s izvođenjem, ostale će se rješavati iduće godine”, kaže.

“1997. se obnavljalo tako da se sve smatralo legaliziranim”

“Ako uspoređujemo ovu obnovu s onom 1997. tada se puno jednostavnije išlo u obnovu. Nije se pazilo na papire i procedure i tada su se svi objekti koji su ušli u program obnove smatrali ujedno i legaliziranim, bez obzira na način kako su izgrađeni. Sad je druga zakonska regulativa i najveći je problem to što je većina jače oštećenih objekata koji trebaju konstruktivnu obnovu građeni nelegalno ili nadograđeni bez papira i formalnopravno ne može se na njima raditi dok se ne riješi njihov status.

Struka je na to ukazivala. Sad je to malo složenija dokumentacija, ide izmjena Zakona pa će se probat obuhvatiti geodetski elaborat, projekt legalizacije i obnove. Onaj tko je prije godinu dana radio prijedlog Zakona uopće nije na to računao. To je propust, htjelo se na brzinu donijeti Zakon. Sad imamo problem vlasništva, dozvole mogu biti samo na legalnim objektima.

Problem je i spomenička zaštita, kuća se mora obnoviti u izvornom obliku, znači morat će se napraviti izmjena Zakona i odstupit od nekih kategorija, netko mora podvući crtu i prerezati. Također je i problem višestambenih zgrada. Postojeći Zakon o obnovi nije ih predvidio nego samo pojedinačnu obnovu. Mora se nekoliko zakonskih rješenja donijeti za operativnu obnovu. Prema postojećoj regulativi to je misssion impossibile”, veli.

Imat ćemo godine obilaženja oko skela ako se bude točkasto obnavljalo
“Uzmite stambeni blok u Palmotićevoj. Ozbiljna tvrtka krene u obnovu i uzme blok, stavi svu operativu za obnovu i onda uđete u zgradu u kojoj od deset stanova dva žele, četiri ne žele a za dva se ne zna vlasnik.

Ako se ne donese lex specialis da ne treba 100% potvrda potvrda i suglasnost od svih vlasnika, sve će stat. Država mora podmetnut leđa, mora donijeti propise. Čekanjem se ne događa ništa, ljudi su očajni. Ovako će se točkasto obnavljati po par zgrada a ne blokovi. Imat ćemo godine obilaženja po skelama”.

Država treba građevinarima reći neki dinamički plan radova unaprijed

“Imate 40-tak tvrtki s možda par stotina radnika, a nama treba za obnovu sto, dvjesto tvrtki s par tisuća radnika, bez toga nema obnove. Ljudi će sigurno ovu zimu biti u kontejnerima i privremenim smještajima, ali pitanje koliko će dugo još biti. Cilj je da se to krene frontalno, navali s što veći brojem tvrtki. Velika tvrtka dolazi kad su veliki poslovi, ako ima pet, deset ili petnaest milijuna kuna prometa, a sad su popravci 50, 70 tisuća kuna, to rade male tvrtke, obrtnici. Nama sad treba veliki zamah, da se uključi cijela građevinska operativa. Velika je potreba za radnicima i manajk, otišli su nam ljudi u Njemačku, Austriju, Švedsku. Idemo čak u Filipine da se dovuku radnici.

Bit će veliki problem.

Kad krene obnova, pojavit će se velik problem nedostatak javne snage. Uz postpotresnu obnovu, otvorit će se velik broj projekata turističkih na obali, tako da se unaprijed treba građevinarima najaviti kad kreće projektiranje, treba građevinarima reći neki dinamički plan, kad se očekuje veće izvođenje. Građevinari moraju pola godine do godinu dana unaprijed znati kada je riječ o većim izvođenjima, da znaju s kojim resursima treba raspolagati”.

“Vlasnici, kad se odradi konstruktivna obnova imat ćete samo roh-bau stanje”
“Na žalost došlo je do velikog povećanja cijena ukupno građevinskih radova. Najveći uzrok je povećanje cijena materijala. Građevinski čelik porastao je 55%, plastične cijevi do 100%, stiropor 70%, brojni materijali su skočili pa je ukupna cijena radova zadnje dvije godine skočila do 40%. Uz to kad nema radnika se automatski dižu cijene.

Moguće je da će sve cijene koje su bile planirane za obnovu biti čak do 50% više. Kada stanari uđu u investiciju, moraju biti svjesni tih cijena. Kad se krene u organiziranu obnovu, nije konstruktivna obnova jedini trošak, trošak su završni obrtnički radovi. Vi ćete dobiti s konstrukcijom koju će platiti država rohbau stan, a završnoobrtničke radove se očekuje da plate vlasnici. To vam je 300, 400, 500 eura po kvadratu. I sad uzmite stan od 60, 70 kvadrata puta 400 eura…to vam je nekih pa čak i 50-ak tisuća eura za posve obnovljen stan”.

Hrvatski centar za potresno inženjerstvo osniva se u listopadu

“Samoorganizirana skupina inženjera koja je bila na terenu nakon potresa, krenula je pod vodstvom prof. Atalića s Građevinskog fakulteta, sami smo se opremili i skupili novac, pozvali smo sve stručne udruge, tehničke fakultete i komore da budu suosnivači. Pokrenuli smo se kao udruga građana i na Saboru hrvatskih graditelja 5. listopada u Vodicama očekujem da ćemo se osnovati.

Očekujem da ćemo iduće godine ući u sustav temeljnih operativnih snaga RH, poput HGSS-a i Crvenog križa. Bit će to HGSS za građevine. Imamo obećanje ravnateljstva Civilne zaštite da će nas ubaciti u sustave financiranja koji idu iz EU fondova. Iako smo i ovbako neopremljeni ušli sa srcem i znanjem na teren nakon potresa. Ako se dogode oštećenja, imamo utvrđenu metodologiju kako djelovati kao organizirana služba”, zaključuje.

Najnovije

Još iz rubrike