14.2 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Posljedice "zbogom normalnom životu": Djeca su zastrašena, a četvrtina odraslih treba psihološku...

Posljedice “zbogom normalnom životu”: Djeca su zastrašena, a četvrtina odraslih treba psihološku pomoć

16. odnosno 19. ožujka prošle godine, zbog pandemije izazvane koronavirusom rekli smo zbogom “normalnom životu” koji smo do tada poznavali. Stožer je proglasio lockdown – škole, brojne tvrtke, ugostiteljski objekti… sve je zatvoreno, nismo mogli putovati bez propusnica iz županije u županiju, a imali smo malo više od stotinjak zaraženih dnevno. Danas, unatoč cijepljenju i preboljenju različitih varijanti COVID-a, na dan imamo više od 700 novozaraženih, a potpuno smo otvoreni jer je to potreba ljudi i društva. O tome kako taj paradoks utječe na naše zdravlje, u Studiju 4 govorila je psihologinja prof. dr. sc. Željka Kamenov s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– U trenutku kada se pandemija počela događati u ožujku 2020. cijeli svijet je bio zaplašen, pokušalo se reagirati preventivno kako bi se spriječilo zagušenje bolnica i tragedija koja nam se činila neminovnom gledajući slike koje su stizale iz svijeta. Činilo se da je lockdown najbolji način reakcije, odnosno osiguranja da ljudi što manje izlaze iz kuća, da budu na što većoj distanci te da se spriječi širenje virusa puno brže nego što je medicina spremna na njega reagirati, rekla je prof. Kamenov.

Život mora funkcionirati

Ističe da smo u međuvremenu naučili da život mora funkcionirati.

– Jer ono što se događa ako život ne funkcionira kako treba – da ljudi ne mogu raditi svoj posao, ako djeca ne idu u školu, ako studenti ne mogu studirati, ako ne možemo imati normalne svakodnevne aktivnosti – raste naš stres, raste anksioznost, povećava se depresija među ljudima, odnosno narušava se naše psihičko zdravlje. A kada je naše psihičko zdravlje narušeno, onda je i naš imunitet slabiji, objasnila je psihologinja u Studiju 4.

Kaže da je pandemija ozbiljno utjecala na psihičko zdravlje građana, posebno djece i mladih.

Pandemija ozbiljno utjecala na psihičko zdravlje građana, posebno djece i mladih

– Ono što istraživanje koje smo kolegice i ja provele još u svibnju prošle godine te ponovile u prosincu, pokazuje da četvrtina odraslog stanovništva ima ozbiljno narušeno psihičko zdravlje i da trebaju stručnu pomoć. Naročito je ozbiljna situacija među djecom i mladima, gdje već među djecom osnovne škole i raste prema starijim skupinama, vidimo jako puno teškoća koje djeca imaju, vidimo puno depresivnih simptoma, anksioznosti, poteškoća koje idu prema nekom opsesivnom poremećaju. Djeca su također zastrašena cijelom ovom situacijom i na neki način ne vide izlaz iz nje, naročito su zabrinuti za svoje bližnje, boje se za svoje roditelje. Dobivaju informacije da je opasnost tu, a nemaju mogućnost života među vršnjacima i odlaska u školu, ustvrdila je.

Podijeljenost društva koja kreće od osobnih stavova

Komentirala je i veliku količinu kontradiktornih informacija o pandemiji kojima su ljudi svakodnevno izloženi.

– Da ljudima se sve to čini nelogično, dobivamo poruke koje su jedan dan ovakve, a drugi dan onakve i teško nam se s time nositi. Okrećemo se nekim autoritetima, zdravstvenim, od kojih zapravo dobivamo dvosmislene poruke. S druge strane, kad ne možemo tome vjerovati, a naše je istraživanje također pokazalo da preko 80% ljudi nema povjerenja u informacije koje dobivaju iz službenih izvora te da se okreću informacijama na društvenim mrežama. Ljudi traže objašnjenja jer su logička bića, ali objašnjenje ne mogu naći i onda se hvataju za ono što je blisko njihovim postojećim stavovima, ističe prof. Kamenov dodavši da smo tako dobili jednu podijeljenost društva koja kreće od osobnih stavova.

Složila se kako je vrlo lako moguće da će u skoroj budućnosti neke političke opcije svoje izborne programe temeljiti upravo na polariziranim stavovima građana vezano za pandemiju.

– I to je zastrašujuće jer nas to zapravo dijeli. Društvo je podijeljeno na temelju stavova i reakcija na jednu pandemiju. Zbog čega? Zbog toga što smo mi pokušavali raditi protiv tog virusa najbolje što smo mogli, ali cijeli svijet je zapravo pokušavao, nije znao na koji se način nositi s virusom i onda ljudi u cijeloj toj šumi različitih informacija najviše vjeruju sebi i svojim stavovima i svojim osjećajima. Ljudi su i emocionalna bića, a ne samo logička, poručila je.

Odgovorno ponašanje – razumno ponašanje

Komentirala je i tvrdnje ugostitelja koji tvrde da su građani izgubili naviku odlaska u kafiće.

– Dio ljudi je promijenio navike jer smo mi i prilagodljiva bića. Ja sam sigurna da, isto tako kao što smo promijenili navike u ovom smjeru ćemo ih jednako brzo promijeniti i u drugom, ljudi se prilagođavaju situaciji, rekla je psihologinja.

Ističe da je odgovorno ponašanje – razumno ponašanje.

– Odgovorno ponašanje je ono ponašanje kojim ne štetimo ni sebi ni drugima, objasnila je.

– Za naše cjelokupno zdravlje, za našu otpornost prema bolestima je važno da smo psihički zdravi, da nismo pod stresom jer kad smo pod stresom imunitet nam slabi, važno je da se možemo normalno baviti svojim poslom, djeci je važno da budu u kontaktu s drugom djecom, za učenje je bolje da se odvija u školama, a ne online, kaže prof. Kamenov.

Ističe da trenutačno pričamo o podijeljenosti baziranoj na stavovima o pandemiji, pri čemu smo zaboravili na neke druge podjele što je, kaže, dobro.

– Podjele uvijek postoje, trenutačna podijeljenost o kojoj se puno priča nije dobra, jer jedna grupa ne razumije drugu i to nije u redu. Sasvim je normalno da se ljudi ponašaju odgovorno, da se brinu za vlastito i tuđe zdravlje i donesu procjenu o tome, rekla je.

Mladima nedostaju komunikacijske vještine “uživo”

Objasnila je kako su mlađe generacije naučene na online komunikaciju, no da im nedostaju komunikacijske vještine “uživo”.

– Svi smo vidjeli fotografije na kojima grupa mladih sjedi za stolom i svi su na mobitelima. To nije nešto što je donijela pandemija, oni su naviknuti na takav način života, a sada se to samo ojačalo. Ono čime se to još dodatno intenziviralo je zatvaranje škola i onemogućivanje druženja mladih izvan škola. I to je ono na čemu ćemo morati u budućnosti puno raditi, da nauče komunicirati uživo s drugom osobom i da u budućnosti mogu ostvarivati i privatne i poslovne kontakte kroz komunikaciju uživo, poručila je psihologinja dodavši da je, kad je riječ o njihovim osjećajima, jako porasla usamljenost.

Usamljenost, anksioznost i nesanica

Kao najčešću traumu koju nosimo iz ove pandemije i promjene života koju je sa sobom donijela, prof. Kamenov ističe usamljenost.

– Ljudi imaju jako velike probleme zbog toga što su sami u “4 zida” i što nemaju mogućnost dijeljenja svojih briga i problema s drugima. To je još veći problem kada govorimo o mladima i ljudima treće dobi. Drugi veliki problem je anksioznost ili tjeskoba. Naše je istraživanje pokazalo da i velik broj ljudi ima problema sa spavanjem, objasnila je dodavši da će velikom broju ljudi trebati stručna pomoć da prevladaju sve te traume.

Najnovije

Još iz rubrike