15.7 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno VIDEO Plenković na Vladi o prešutnim prekoračenjima: Moguće i izmjene zakona; Otkrio...

VIDEO Plenković na Vladi o prešutnim prekoračenjima: Moguće i izmjene zakona; Otkrio kojim će sektorima ostati potpore i nakon 1. rujna

Sjednica Vlade u četvrtak, 2. rujna 2021. godine, u 11.00 sati, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održana je sjednica Vlade Republike Hrvatske. Premijer Plenković se na samom početku sjednice osvrnuo na pitanje prešutnog prekoračenja po tekućim računima. Kaže kako su se on i ministar Marić sastali s guvernerom i viceguvernerom HNB-a. Zaključeno je da će HNB dostaviti Ministarstvu temeljitu analizu nakon čega će Vlada tražiti rješenje, što uključuje i moguću izmjenu Zakona kojim će se ograničiti efektivne kamatne stope, rekao je premijer. Plenković je otkrio i kojim će sektorima ostati potpore i nakon 1. rujna, prenosi HRT.

– Prešutno prekoračenje je zamišljano kao dodatni instrument. Postoji dopušteno prekoračenje s kojim su građani upoznati. Ovaj dodatni instrument je očito zadnjih godina u raširenoj upotrebi i doveo je do situacije da neki sugrađani nisu bili ni svjesni većih kamatnih stopa. Mi ćemo voditi računa da rješenje koje ćemo predložiti omogućuje i moguću zakonsku izmjenu i limitiranje te kamatne stope na način koji neće ugroziti egzistenciju naših sugrađana koji koriste to prešutno prekoračenje praktički dnevno, najavio je premijer.

Najavio je kako će idući tjedan, nakon što dobije izvješće HNB-a, organizirati sastanak sa svim bankama koji imaju takve klijente.

– Važno je znati da su te kamatne stope na razini prosjeka u EU, a sam nominalni iznos minusa se smanjio za 2 mlrd kuna. Vlada je odlučna raditi na zaštiti potrošača, poručio je Plenković.

Premijer je za jučerašnji sastanak na Bledu rekao da je bio vrlo koristan.

O rastu BDP-a i ekonomskim pokazateljima

Osvrnuo se i na rast BDP-a.

– Kad je riječ o gospodarskom rastu od 16,1%, vidimo da je Hrvatska u drugom kvartalu ostvarila peti najbolji rast u EU i ti smo brži smo nego prosjek zemalja EU koji je 13,2%. Mi smo imali nešto konzervativnije procjene, što znači da su rezultati dobri, svi indikatori sezone su jako dobri, sve ukazuje da će i treći kvartal biti također dobra. Hrvatska se i brže od očekivanja oporavlja od posljedica koronakrize, rekao je.

– Mi smo imali prelome odluke u proljeće kad smo rekli da država mora snažno odmah stati iza privatnog sektora i radnika i to smo učinili. Došli smo do iznosa 18 mlrd kuna, to je ukupan iznos do sada. Mi smo tako potporama obuhvatili svako drugo radno mjesto u Hrvatskoj, 700 tisuća radnih mjesta, 120 tisuća tvrtki od 131. Ovo govorim zato da dobijemo osjećaj svrhovitost i masivnosti potpore koju je Hrvatska vlada učinila da premostimo ovu najveću krizu, naglasio je Plenković.

– Hrvatska ima 52.000 zaposlenih i 6000 više nego prošle godine, broj nezaposlenih manji je za 9000 nego lani. Potvrda je rasta da je prosječna plaća u Hrvatskoj 7175 kuna u svibnju, u Zagrebu koja je dosegla iznad 8200 kn, rekao je Plenković.

O epidemiološkoj situaciji i potporama

Plenković je rekao da je u Hrvatskoj barem jednom dozom cjepiva cijepljeno 51 posto odraslog stanovništva. Pozvao je još jednom na cijepljenje ponovivši da je cjepivo najbolji način zaštite od zaraze koronavirusom.

. Relaksiranjem mjera ograničenja dolazimo u situaciju da ćemo daljnje mjere prilagođavati. Za mjesec kolovoz potpore će naravno ostati u ovom iznosu koje su bile 4.000 kuna, a s obzirom na to da sada dolazimo do normalnog režima rada od 1. rujna. Za rujan bi te mjere ostale samo za event industriju, putničke agencije i noćne klubove, rekao je premijer dodavši da do kraja godine ostaje mjera ograničenja radnog vremena.

O obnovi nakon potresa

Plenković je komentirao i obnovu nakon potresa na Baniji.

– Učinit ćemo sve da se proces ubrza. Već danas i sutra kreću novi natječaji za oko 4000 kuća o čemu je govorio i državni tajnik. Ministarstvo graditeljstva će izaći s cjelovitim mjerama koji će proces obnove učiniti učinkovitijim i bržim, najavio je Plenković.

O početku školske godine

Premijer se osvrnuo se i na početak nove školske godine poručivši da će ministar obrazovanja Radovan Fuchs komentirati detalje o provođenju nastave.

– Ono što je važno za istaknuti da se povećao broj cijepljenih u obrazovnom sustavu. Oni daju dobar primjer i motiv – kazao je Plenković.

O tijeku obnove na Banovini izvijestio je čelnik stožera civilne zaštite za obnovu i ministar Tomo Medved.

– Među novooboljelima i hospitaliziranim je većina necijepljenih. Dogodit će se da će netko tko se cijepio biti zaražen i završiti u bolnici, ali samo 14% onih koji su se cijepili je zaraženo. Kada govorimo o osobama s najtežom oblikom bolesti, onim ana respiratoru tu govorimo o postotku od tek 6% onih koji su se cijepili. Treba reći kako je prosječna dob oboljelih u četvrtom valu nešto niža nego u prethodnim valovima, a zabrinjava podatak da je gotovo duplo više djece među oboljelima. Zbog sve većeg pritiska na bolnice, sve su bolnice u pripravnosti, javila je u Dnevniku u podne novinarka HTV-a Nikolina Ćosić.

Beroš: Covid je značajan udarac na zdravlje pojedinca i financijsku stabilnost zdravstvenog sustava

Ministar zdravstva Vili Beroš izvijestio je o aktualnom stanju vezanom uz koronavirus. Rekao je kako u svijetu zaraženo preko 219.280.000, a umrlo veći je od 4.545.000.

Beroš je rekao i kako je Covid značajan udarac na zdravlje pojedinca, financijsku stabilnost zdravstvenog sustava, ali i krvnu sliku državnog proračuna.

– Jedan dan bolničkog liječenja košta više od 11.000 kuna, a pacijent je prosječno u bolnici 20 dana. Samo testiranje, liječenje, bolovanje bez ostalih troškova uslijed Covida državu dosad koštaju 2.753.947.190 kuna. To je više od pola vrijednosti Pelješkog mosta, naglasio je ministar.

Božinović: Brojevi nam rastu, moramo se držati mjera

Ministar Davor Božinović rekao je kako je Nacionalni stožer od zadnje sjednice Vlade donio 5 novih odluka koje se primjenjuju do 15. rujna.

– Radi se o odlukama koje se odnose na ograničavanje okupljanja, privremenu zabranu i ograničavanje prelaska preko graničnih prijelaza, obvezno nošenje maski za lice, posebnu organizaciju rada trgovina u prodavaonicama i trgovačkim centrima te organizaciju javnog prijevoza putnika.

– Odlukom o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja dopušten je rad ugostiteljski objektima i OPG-ovima unutar zatvorenih dijelova objekata na način da se hrana, piće, napitci i slastice uslužuju isključivo gostima koji sjede za stolovima uz pridržavanje svih epidemioloških mjera i posebnih preporuka i uputa HZJZ-a. Radno vrijeme je od 6 do 24 sata, a dopušteno je usluživanje gostiju u kasinima, automat klubova i uplatnih mjesta za klađenje, rekao je Božinović.

Dodao je kako je iznimno dopušten rad noćnim barovima iz kategorije barovi bez ograničenja radnog vremena na otvorenim prostorima, ali samo uz covid potvrde.

Brojevi nam rastu, moramo se držati mjera, naglasio je te izvijestio kako su inspektori proveli 16637 nadzora.

– Izdali su 3 pisana upozorenja, 11 usmenih rješenja, a podneseno je osam optužnih prijedloga i naplaćeno 9 kazni na licu mjesta, rekao je.

Prihvaćen nacrt Prijedloga zakona o zaštiti potrošača

Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić izmjestio je o nacrtu Prijedloga zakona o zaštiti potrošača.

– Predmetni zakon donosi se radi usklađivanja sa zakonodavstvom EU-a, ali i radi modernizacije reguliranja zaštite prava potrošača. Zakonom se predviđaju proporcionalne i učinkovite sankcije trgovcima odgovornim za različite povrede te se usklađuje postojeći normativni okvir s digitalnom dimenzijom sklapanja ugovora,, objasnio je.

Vlada je prihvatila predloženi nacrt Prijedloga.

Ministar financija Zdravko Marić izvijestio je o nacrtu Konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju ugovora o jamstvu između RH i Svjetske banke za projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti.

I taj je prijedlog prihvaćen.

Fuchs pozvao sve zaposlene u obrazovanju da se cijepe

Vlada je donijela i odluku o načinu izvođenja nastave u osnovnim i srednjim školama kao i na visokim učilištima te obavljanju rada u ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja u uvjetima epidemije bolesti covid-19 kako bi se osiguralo funkcioniranje obrazovnog sustava u uvjetima epidemije.

Na sjednici Vlade ju je predstavio resorni ministar Radovan Fuchs.

– U odnosu na prošlu godinu, a sukladno preporukama HZZO-a, mjere su blaže te je dozvoljeno miješanje djece i učenika različitih skupina odnosno razreda, dopuštena je stručna praksa i vježbe, održavanje roditeljskih sastanaka uživo, seljenje učenika iz razreda u razreda primjerice kod nastave u kabinetima, informatičkim radionicama, a dopušteni su i treninzi djece, odnosno učenika iz različitih skupina u školskim dvoranama i slično, objasnio je ministar.

Odbijen prijedlog zastupnice Peović o neradnim blagdanima i praznicima

Vlada je Saboru predložila da ne prihvati prijedlog zastupnice Katarine Peović (RF) o izmjeni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima kojom bi svi blagdani i praznici bili i neradni dani, uključujući i one koji padaju na vikend, pa bi prvi radni dan bio neradni dan.

– Smatramo da postojeći zakon sveobuhvatno uređuje materiju blagdana i neradnih dana te primjereno, uz duboko poštivanje radničkih prava, regulira i pitanje neradnih dana koje se vezuju uz blagdane i praznike, objasnio je stav Vlade ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, prenosi HRT.

Najnovije

Još iz rubrike