Hrvatska narodna banka reagirala je priopćenjem nakon jučerašnjih objava u pojedinim medijima da su banke građanima počele masovno otkazivati prekoračenja po tekućim računima. HNB poručuje da je zatražila od banaka očitovanje o takvim eventualnim aktivnostima.
Glavna tema posljednjih dana je najava banaka da ukidanju prešutnih prekoračenja po tekućim računima. Klijentima sada nude kredite da otplate dug. Trenutno takvu vrstu prekoračenja koristi čak 840.000 građana koji su ukupno dužni 6,3 milijarde kuna.
Priopćenje HNB-a prenosimo u cijelosti:
“Sve banke koje odobravaju prešutna prekoračenja obavijestile su nas da nisu pokrenule, niti su u tijeku bilo kakva, a pogotovo ne masovna otkazivanja prešutnih prekoračenja po tekućim računima građana povezana s regulatornom inicijativom HNB-a. Jednako tako, nisu u tijeku niti masovna umanjenja odobrenog prešutnog prekoračenja na 1500 kuna povezana sa spomenutom inicijativom, niti su banke u tom kontekstu pozvale klijente da im odjednom vrate iznos prekoračenja.
Dakle, nisu točne informacije da banke započinju masovno otkazivati prešutna prekoračenja po tekućim računima građana, odnosno smanjivati odobreni iznos prešutnog prekoračenja na 1.500 kn. Slijedom toga, našim građanima ne prijeti masovna dužnička kriza koja bi mogla biti izazvana promjenom poslovne politike banaka u svezi prešutnih prekoračenja.
Redovne revizije prekoračenja
Napominjemo da banke periodički provode redovne revizije prekoračenja kako bi uskladile iznos odobrenog prekoračenja s primicima na tekući račun. Visina odobrenog minusa prvenstveno ovisi o prosjeku primanja u prethodnom razdoblju (najčešće u prethodnih šest mjeseci), pa ako se prosjek primanja mijenja, mijenja se i visina odobrenog prekoračenja. Radi se primjerice o slučaju kada građanin iz statusa redovnog zaposlenja pređe u mirovinu pa mu se priljevi na tekuće račun smanje, te banke sukladno svojim politikama umanjuju i iznos odobrenog minusa. I stoga u slučaju da se nekome prešutno prekoračenje (minus) smanjuje ili ukida, to nije posljedica inicijative HNB-a, već rezultat redovnih aktivnosti banaka koje one uobičajeno provode već godinama.
Pojedine banke su nas obavijestile da trenutačno provode takvu uobičajenu redovnu reviziju, te su obavijesti koje građani dobivaju vezane uz navedene aktivnosti i ni u kom slučaju ne predstavljaju masovno otkazivanje prešutnih prekoračenja.
Kamate na prekoračenja
Osim toga, a u vezi s medijskim napisima o kamatnim stopama koje banke obračunavaju na prešutna prekoračenja, želimo ukazati na činjenicu da Hrvatska narodna banka nije utvrdila da ijedna banka obračunava nezakonite kamatne stope, ali je pokrenula inicijativu za uvođenjem snažnijih zakonskih odredbi koje bi trebale rezultirati sniženjem kamatnih stopa i naknada povezanih uz prešutna prekoračenja.
Primjerice, kamatna stopa od 17,3% o kojoj se pisalo u medijima efektivna je kamatna stopa u čiji izračun ulazi ugovorena kamatna stopa za prekoračenje, naknada za vođenje tekućeg računa i eventualne druge naknade koje banka obračunava i naplaćuje vezano uz tekući račun. Upravo zbog toga što zakon ne predviđa ograničenje maksimalne efektivne kamatne stope na prešutna prekoračenja, Hrvatska narodna banka je pokrenula inicijativu za primjenu takvog ograničenja.
Pritom želimo ukazati da je maksimalna efektivna kamatna stopa za dopuštena prekoračenja za razdoblje od 1.7. do 31.12.2021. ograničena na 7,61%. To znači da ukupna cijena za korištenje dopuštenog prekoračenja – kamatna stopa i naknade – ne može biti viša od 7,61%. U skladu s regulatornom inicijativom HNB-a, takvo će se ograničenje primijeniti i na prešutna prekoračenja, ali koja se zbog toga neće ukinuti.”, prenosi dnevnik.hr.
