2.7 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Vinogradari zabrinuti: Uskoro bi trebala berba, ali grožđe su im napale velike...

Vinogradari zabrinuti: Uskoro bi trebala berba, ali grožđe su im napale velike štetočine. Stručnjak objašnjava što se događa i trebamo li strahovati od napada

Veprovi trče i prolaze ispod ograde. I tako svaku noć. Divlje svinje ulaze u vinograde i kradu zrelo grožđe.

“Još prošle godine smo ustanovili ogromne štete, nismo brali Chardonnay na dva hekatra, ništa nismo nabrali i onda smo ove godine krenuli u veliku akciju ograđivanja. Prije desetak godina nije bilo tih šteta, one se jesu pojavljivale po vinogradima i uglavnom tražile crviće, ali sad zadnjih par godina su počele jesti grožđe“, objašnjava vinogradar Miroslav Palinkaš.

Uz ogradu, ide se zato i u noćnu stražu. Sin vinogradara, Mario, ispričao je novinarki Dnevnika Nove TV Katarini Jusić da sjednu na quad i termo-kamerama traže divljač. Uglavnom, kažu, nalete na pokoju jedinku, no nekad se zna dogoditi da otkriju cijelo krdo. Tjeraju ih bukom i pirotehničkim sredstvima. Jer urod treba obraniti, a berba bi, kažu, mogla biti odlična.

“Najveći problem je očuvati ovo rano, stolno grožđe na kojem su najviše vidljive štete. Prošle godine smo slali dopis i jedine upute su da se sami štitimo, da postavimo ograde i proglasimo lovno gospodarski pojas i tada možemo mi gospodarit sa svojim prostorom”, priča vinogradar.

Zato ne staju dok ne ograde sve. Pomogla im je nešto Županija, nešto Grad. Lovačko društvo radi kako smije, no moraju dobiti dozvole za odstrel divljači. 2018. godine Ministarstvo poljoprivrede donijelo je naredbu o smanjenju broja divljih svinja u lovištima gdje im je prirodno stanište do biološkog minimuma, a gdje je lov zabranjen i gdje im nije prirodno stanište do izlučenja svakog grla. A ima ih i u susjednom mjestu Brivir.

“Meni svaku večer uz kuću njih četrdeset komada, svi veliki, prođe, razrovali su mi cijeli vrt, komposter okrenuli“, požalio se mještanin Deni.

Jer, kažu lovci, u potrazi su za hranom. U Hrvatskoj je ovogodišnje proljetno brojno stanje divlje svinje bilo 26.128 grla. Zbog ovog problema zaputili smo se i u NP Risnjak jer su štete od divljači zabilježene i u divljini.

I Ministarstvo poljoprivrede za divlje svinje kaže da rade najveće štete na poljoprivrednim kulturama. A o kakvim štetama se u Nacionalnom parku Risnjak radi Katarina Jusić upitala je stručnog voditelja Dragana Turka.

“Na području parka imamo četiri velike gorske livade koje moramo kositi i održavati, a sve su velike površine i na nadmorskim visinama od sedamsto do tisuću metara. Vrijeme košnje je od sedmog do osmog mjeseca, a tada nam dolaze divlje svinje i ruju nam tlo pa ih je nemoguće kositi“, ističe Turk.

Dodaje i kako ruju i gomolje pa tako uništavaju lukovičasto i gomoljasto bilje. Dodaje da je to jer traže hranu, a istančani njuh im pomaže da nađu livade. Objasnio je i koje bi bilo prirodno stanište divljih svinja.

“Prirodno stanište su im šume, vlažne bjelogorične gdje ima dosta plodova i bukve o čijem urodu ovisi njihova prehrana. Tu su i plodovi oraha, kestena i šumskog voća”, objasnio je.

Turk je poručio i kako nema straha od napada divjljih svinja na posjetitelje u Nacionalnom parku Risnjak.

“U parku, od kada ja radim, nismo zabilježili agresivnost divljih svinja i nitko od posjetitelja nije stradao. Ne moramo se plašiti napada, no ako ih i vidimo kao i sa svim divljim životinjama trebali bi ih izbjegavati, pogotovo krmače s mladima jer su one najopasnije”, zaključio je stručni voditelj Turk, piše Dnevnik.hr

Najnovije

Još iz rubrike