Hrvatsku u listopadu očekuju još jedni izbori – dopunski izbori za članove predstavničkih tijela, općinskih i gradskih vijeća i županijskih skupština iz reda nacionalnih manjina. Održat će se u čak 80-ak jedinica lokalne samouprave. HTV-ova novinarka Iva Magušić-Dumančić razgovarala je s potpredsjednicom Državnog izbornog povjerenstva Anom Lovrin.
– Od sutra kreću rokovi. Danas od ponoći će na mrežnim stranicama DIP biti svi obrasci za kandidaturu i za prijavu. Kandidatura traje do 7. rujna, do 24 sata potom ide objava lista i izborna promidžba do izbora 3. listopada s time da je izborna šutnja naravno 24 sata prije dana održavanja izbora, istaknula je.
– Birati i biti birani imaju na ovim izborima isključivo pripadnici nacionalnih manjina. Onih za koje se izbori provode. Dakle, nacionalnih manjina koje u pojedinim jedinicama samouprave nisu osigurali zastupljenost nacionalne manjine, rekla je.
Objasnila je kako se od 2017. broj općina povećao s 5 na 80-ak.
– Nije se povećao broj pripadnika nacionalnih manjima tako drastično. Došlo je u 12. mjesecu 2020. do izmjene zakona. Naime, na prethodnim lokalnim izborima dopunski izbori su se održavali ukoliko nakon konačnih rezultata nije bila osigurana zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina. Tada se sa lista koje su ulazile u diobu mandata, ukoliko je bilo pripadnika nacionalnih manjina, oni su dodatno ulazili u sastave vijeća i Skupština. Izmjenama zakona je određeno da ukoliko ta zastupljenost nije osigurana po konačnim rezultatima lokalnih izbora, u ovom slučaju 16. svibnja, da Vlada raspisuje Dopunske izbore za sve one jedinice, općine, gradove i županije u kojima ta zastupljenost nije osigurana. I nakon pregleda rezultata utvrđeno je da u 82 jedinice samouprave će se provesti 86 izbora jer u nekim jedinicama i po dvije nacionalne manjine će se provesti dopunski izbori, objasnila je.
– Što se tiče troška, ono što mi pouzdano znamo za ono što pokriva DIP iz proračuna, a to je informatička podrška i to je oko 2 milijuna kuna. Druge troškove snose lokalne jedinice u kojima se provode izbori, naglasila je.
– Oni će dobiti mjesto temeljem zakona koji je rekao da u slučaju kada nije osigurana zastupljenost u provedbi redovitih lokalnih izbora da se tada povećava broj članova vijeća, odnosno skupština za onoliki broj koliko je još potrebno dodatno izabrati pripadnike lokalnih nacionalnih manjina da bi se osigurala ta zastupljenost što znači da će se broj članova skupština ili vijeća gradskih i općinskih, povećati. Naravno, kad se poveća onda će doći do poremećaja u onom broju koji je potreban za većinu u tijelima, istaknula je Lovrin, piše HRT.