U svibnju ove godine izabrana je nova zagrebačka Gradska vlast, a jedan od problema s kojima se mora uhvatiti u koštac je i zbrinjavanje otpada.
Bivši ministar zaštite okoliša i energetike, Slaven Dobrović, smatra kako se problem zbrinjavanja otpada u Zagrebu može riješiti tako da se ponudi građanima da budu aktivni sudionici u stvaranju kružnog gospodarenja.
– Mi se svojih otpadnih tvari trebamo rješavati tako da se one maksimalno iskoriste. Tu je komunalni sustav jako bitan, međutim, bitni su i građani. Ono što smo do sada gledali u Zagrebu je jako loše, on se razvijao u smjeru da se oslanjao na pojedina poduzeća koja su od otpada uglavnom vidjela problem i to naplaćivali. Kada govorimo o otpadu moramo se podsjetiti da svaki otpad ima svoju uporabljivost, odnosno ekonomsku vrijednost – kaže Dobrović i kao primjer daje papir i bio otpad.
Dobrović smatra kako postoje pojedinačne mjere vezane za odvajanje otpada, no da ne čine cjeloviti sustav.
– Fali individualizacija odgovornosti, i sve to skupa izostaje kao jedan sustav. Moram priznati da sam više očekivao od nove vlasti, ovo nije dobro, pogotovo sam se razočarao kada su stigli odgovori na zastupnička pitanja – pitao sam kakva je stvar u vezi Centra za gospodarenje otpadom u Zagrebu u Resniku i što je sa sustavom za gospodarenje razgradivim bio otpadom u Novskoj – kaže Dobrović i dodaje kako je za odgovor dobio kako se razmatra donošenje odluke koja bi stvorila uvjete za kvalitetnu odluku.
Dobrović smatra kako treba uspostaviti cjelovit i jasan sustav odvojenog prikupljanja koji je dobro iskomuniciran s građanima, u koji bi trebalo uključiti i kazne.
– Kazna uvijek dolazi nakon edukacije i nagrade. Vi morate nekoga tko slijedi upute – jer vam omogućuje da smanjite troškove – nagraditi kroz račun, zna se kako se to radi, postoje modeli. Ono što vi kao trošak stvarate je smeće, dakle ostatak koji niste uspjeli razdvojiti i to se naplaćuje, to je pravedni sustav naplate koji bi išao uz individualizaciju odgovornosti – kaže Dobrović te dodaje kako je taj sustav malo složeniji kad se radi o stambenim zgradama.
Osim sustava odvojenog prikupljanja i individualizacije odgovornosti, Dobrović ističe kako je bitno uvesti sortirnice i kompostišta.
– To nije neki veliki problem ni trošak, dakle sortirnice i kompostišta koja su zatvorena i koja stvaraju produkt koji je vrijedan i koji se vraća nazad građanima. Zato se bio razgradivi otpad ne vozi daleko, nitko razuman to ne vozi sto kilometara daleko – aludira Dobrović na ideju sustava za gospodarenje razgradivim bio otpadom u Novskoj.
– Zagreb može napraviti rješenje koje je jeftinije, u samoj blizini Zagreba, dvije ili tri jedinice koje generiraju korist, tako da se dio troškova vraća, odnosno pokriva s produktom – objašnjava.
Kad se radi o otpadu poput namještaja, igrački i tekstila – takav otpad mora ići u centre za ponovnu uporabu.
– Tamo se radi inspekcija tog materijala i utvrđuje se ima li uporabne vrijednosti. Zašto bi madraci, koje je netko odbacio, bili zgužvani i pokisli sa svime ostalim? Naravno, ono što ne ide to se samelje – objašnjava Dobrović i dodaje kako je očekivao da će Grad Zagreb do sada već imati takav sustav zbrinjavanja otpada.
Zastupnik platforme „Možemo“ u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, Gordan Bosanac kaže da je plan trenutne vlasti jačati gradska poduzeća, prvenstveno Čistoću i Zrinjevac, kako bi se krenuli baviti otpadom tako da grad Zagreb zarađuje, umjesto da gubi velike svote novca na otpad.
– Nismo mogli u ova dva i pol mjeseca sagraditi centar za gospodarenje otpadom, mislim da to građani itekako dobro razumiju, i u kampanji smo govorili da će nam trebati vremena i da rješenja neće doći preko noći. No, mislim da je napravljen važan iskorak u prvih 100 dana gradske vlasti gdje se uistinu napravio zaokret da se jačaju gradska poduzeća i da shvatimo da je otpad nešto na čemu će ovaj grad zarađivati i puniti proračun – kaže Bosanac.
Do sada su na otpadu uglavnom zarađivala privatna poduzeća, koja bi otpad razvrstavala i potencijalno prodavala dalje.
– One zaostatke koje bi ostali nakon te prodaje bi nam vratili i stavili na Jakuševac. Tome sada mi polako stajemo na kraj, a krenuli smo s glomaznim otpadom. Siguran sam da će se u narednom periodu govoriti o bio otpadu i drugim vrstama, kao i o plastici – ističe Bosanac.
Komentirao je i vijest koja je u javnosti nedavno odjeknula – kako zagrebački gradonačelnik drobilicu za otpad kupuje od tvrtke osumnjičenika iz afere Vjetroelektrane.
– Grad Zagreb mora biti fer prema svim ponuđačima, on je pravna osoba koja je raspisala javni natječaj i ta tvrtka nije nigdje stavljena na crnu listu bilo kojeg tijela. Kako bi Grad Zagreb mogao – zato što taj vlasnik ima problema s pravosuđem – nju eliminirati, mislim da bi onda Grad napravio nekakav niz prekršaja. Ali vidjet ćemo, taj natječaj još uvijek čekamo krajnje rezultate – osvrnuo se Bosanac.
Istaknuo je i kako je dugoročni cilj platforme „Možemo“ da se odlagalište otpada na Jakuševcu zatvori, te da je jačanje kapaciteta gradskih poduzeća za upravljanje otpadom korak ka tom cilju.
– Prvo moramo složiti sustav da sam Zagreb počne dobro odvajati stvari, da većinu toga proda i ići prema centru za gospodarenje otpadom koji sigurno neće biti na Jakuševcu – kaže Bosanac i dodaje kako smatra da su Zagrepčani razvili svijest o otpadu i važnosti okoliša, no da ne postoji povjerenje u institucije, piše HRT.