2.7 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Stoljećima smo u Svetoj zemlji, a kapela je jedan od projekata

Stoljećima smo u Svetoj zemlji, a kapela je jedan od projekata

Nepotrebno se podigla prašina zbog sudjelovanja Hrvatske u izgradnji kapele u Betlehemu. Naime, ona je tek jedan u nizu projekata Hrvata u Svetoj zemlji, o čemu smo razgovarali s fra Tomislavom Glavnikom, gvardijanom samostana na zagrebačkom Svetom Duhu Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca i koordinatorom Franjevačke kustodije Svete zemlje za Hrvatsku.

– Riječ je o projektu revitalizacije Pastirskih poljana, lokaliteta koji se nalazi uz sam Betlehem, na kojem se otprije nalazi kapela koja podsjeća na događaj objave Isusova rođenja betlehemskim pastirima. Ondje se niz godina okupljaju hodočasnici iz cijeloga svijeta i to je nezaobilazna točka pohoda Svetoj zemlji. Broj hodočasnika u Svetu zemlju povećava se u posljednjih desetak godina, pa je, primjerice, prema statistici iz 2018. u Svetu zemlju došlo pet milijuna hodočasnika i turista. Oni su prošli svim tim bitnim točkama, pa tako i Betlehemom – kaže fra Tomislav Glavnik, slikovito objašnjavajući zašto je Betlehem atraktivna hodočasnička i turistička lokacija, pa i prestižno mjesto za sudjelovanje u takvome projektu.

– Franjevci u Svetoj zemlji odlučili su urediti cijeli prostor, na kojemu se već nalazilo nekoliko kapelica, ali su bile pod otvorenim nebom, samo s nadstrešnicom – kaže Glavnik, dodajući da je riječ o projektu starom tri godine, a ne, kako se želi prikazati, nečemu što se dogodilo paralelno s potresima kod nas.

– To je nešto što traje već praktički tri i pol godine. Kada su franjevci u Svetoj zemlji razmišljali kome ponuditi da izgradi svoj prostor, mi Hrvati našli smo se u tome, jer je naša prisutnost ondje značajna. Rekli smo “zašto da ne ponude nama”, kad su se Hrvati tijekom povijesti iskazali kao oni koji su nešto i učinili za Svetu zemlju.

Ponuđeno je da odaberemo što bismo željeli i kazali smo da želimo taj središnji prostor, uz već postojeću Kapelu anđela iz 1954. – objašnjava fra Tomislav Glavnik način na koji su Hrvati došli u priliku graditi betlehemsku kapelu. – I tako je krenulo. Španjolski tim arhitekata napravio je cijeli projekt, za svih šest kapela koje nastaju, za prihvat centra za mlade, sanitarne čvorove, dvorane za susrete… a onda će nacije odlučiti što će koja prihvatiti.

Već su se prijavili Argentinci, Talijani, Poljaci, Kolumbijci, Španjolci i mi Hrvati. Španjolci su, konkretno, počeli s projektom prihvatnog centra i sanitarnih čvorova. Dakle, nije im ispod časti to činiti, jer im je bitno biti prisutan i sudjelovati. Prije dva tjedna otvoreno je gradilište i stavljen kamen temeljac – kaže Glavnik.

– Dogovor je bio takav da ćemo se uključiti. Dao sam prijedlog Vladi da se i ona uključi, potaknut primjerom Ministarstva vanjskih poslova Njemačke. Njemačka je 2017. odlučila, u dva navrata, u cijelosti obnoviti Crkvu Marijina usnuća na Sionu u Jeruzalemu. Obnovljena je kripta, u kojoj su i Hrvati trebali dobiti svoj oltar, ali nisu. No dobili smo priliku ondje postaviti kip sv. Jeronima – objašnjava Glavnik i dodaje da projekt kapele na Pastirskim poljanama kod Betlehema nije izoliran, nego jedan u nizu naših projekata u Svetoj zemlji.

– Kao što je postavljanje kipa sv. Nikole Tavelića uz Dvoranu posljednje večere u Jeruzalemu, kipa sv. Jeronima uz Crkvu usnuća Marijina i postavljanje spomen-ploče u Getsemanskom vrtu, zemljištu koje su također Hrvati kupili. U vrijeme obnove Božjeg groba 2019., svi su pisali da je posljednju obnovu 1555. učinio Hrvat, fra Bonifacije iz Dubrovnika. Dakle, Hrvati nisu “s neba pali” u Svetu zemlju, nego nastavljaju ono što su radili i naša prisutnost ondje nikad nije bila prekinuta – kaže Glavnik, dodajući da svi koji dođu u Svetu zemlju i posjete Getsemanski vrt iznenade kada vide da su to zemljište kupili Hrvati, što smo obilježili spomen-pločom.

– Ili kada hodočasnici dođu u crkvu preobraženja na brdu Tabor i vide da su vukovarski grofovi Eltz i našički Pejačevići dali drvo za tu crkvu. Ili da smo obnavljali Božji grob. Radili smo na tome tragu, jer nam je stalo učiniti dobro, ali i afirmirati narod. To će biti razglednica za sve koji će prolaziti pokraj kapele, koja će biti i lijepa i gdje će hrvatski umjetnici darovati umjetnine. Zanimljivo je i to što gradnja kapele još nije ni započela, a gotovo cijeli inventar za unutarnji prostor je osiguran donacijama. Već su dogovorene klupe za 220 osoba, Hrvati iz Bosanske Posavine daruju raspelo od abonosa, starog hrastovog drveta iz Save, Janjevci srebro za slika Majke Božje od Kamenitih vrata, koja će imati intarzije od kamenčića iz temelja svih katedralnih crkava hrvatskog govornog područja.

Skup obitelji iz istočnog dijela Zagreba daruje oltar i ambon, redovničke zajednice i biskupije darovat će mozaike hrvatskih svetaca i blaženika iz kojih dolaze. Postoje i ponude za liturgijsko ruho. Tako da se može reći da je taj dio ponude za buduću kapelu zaokružen. Uz djela izvrsnih umjetnika s cijelog hrvatskog govornog područja – rekao nam je fra Tomislav Glavnik, dodajući da bi kapela u cijelosti trebala biti dovršena do kraja 2022.,piše Večernji.

Najnovije

Još iz rubrike