Epidemiološko stanje se pogoršava. Jučer su u Hrvatskoj zabilježena 524 nova slučaja zaraze koronavirusom, koliko nismo imali više od dva i pol mjeseca, a nastavak je kontinuiranog laganog rasta posljednjih nekoliko tjedana zbog ljetnog opuštanja. Od 2124 zaraženih 235 pacijenata na bolničkom je liječenju, a na respiratoru 26. Prije tjedan dana u bolnicama su bila 192 oboljela i njih 19 na respiratoru.
Početkom mjeseca imali smo tisuću zaraženih, a u manje od tri tjedna taj je broj narastao na 2100. Međutim, je li stvarni broj oboljelih još puno veći? Pulmolog s Jordanovca dr. Saša Srića upozorava da su i dvostruko veći od onih koje objavljuje Stožer. Podsjeća, naime, da u službenu statistiku ne ulaze pozitivni nalazi antigenskog testiranja, a velikom je broju ljudi upravo na tim brzim testovima potvrđena prisutnost virusa, no kako nakon toga nisu testirani PCR-om, nisu evidentirani. Naveo je na N1 kako ima informaciju da je samo u dolini Neretve nekoliko stotina ljudi brzim antigenskim testom potvrđeno da su COVID pozitivni te da se zarazilo barem 50-ero djece.
Realno je moguće da ima više infekcija od zabilježenih, slaže se virusni imunolog prof. Zlatko Trobonjača sa Zavoda za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
“Ljudi koji imaju blaže simptome hunjavice bez nekog jačeg kašlja i bez povećanja tjelesne temperature neće ići liječniku pa neće ni biti registrirani kao COVID pozitivni. Budući da boluju od blage bolesti, ni sami neće znati da su se inficirali delta-virusom, a najvjerojatnije jesu jer je to dominantni soj”, kaže za Večernji list prof. Trobonjača.
Kako dodaje, to su mahom ljudi koji su cijepljeni ili koji su preboljeli COVID-19 unazad devet mjeseci, što je najveći dio populacije. Tu spadaju i djeca, koja nisu cijepljena i koja ionako prebolijevaju lakši oblik. Koliko je toga u populaciji, teško je reći, dodaje. Iako se na prvu čini da su blagi simptomi zanemarivi i da ne predstavljaju prepreku uobičajenom životu, stručnjaci upozoravaju da nije tako. Brojke zaraženih i bez onih koji nisu registrirani rastu, a to znači sve više hospitalizacija i težih kliničkih slika te posljedično i moguća nova epidemiološka ograničenja.
“U zemljama s malim brojem cijepljenih najveća je opasnost da se umanjuje broj pozitivno testiranih (PCR i antigenskih testova), jer za mjesec dana može buknuti ponovno nekontrolirano širenje zaraze s puno većim brojem hospitaliziranih i umrlih. Tada nećemo moći izbjeći uvođenje restriktivnih epidemioloških mjera i negativan utjecaj na školovanje i gospodarstvo. Stoga je sada najvažnije pravilno i brzo testiranje uz povećanje broja cijepljenih”, ističe prof. Ivan Đikić sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu.
Upravo je Njemačka nedavno proširila broj parametara koji se bilježe kako bi se što detaljnije pratili svi aspekti COVID-19 infekcije, njezina djelovanja i zaštite od nje. Od početka pandemije, naime, sedmodnevna incidencija bila je najvažniji kriterij na osnovi kojeg su u Njemačkoj donosili odluke o epidemiološkim restrikcijama i ostalim mjerama. Dolaskom cjepiva i određenom razinom cijepljenosti mahom starije populacije te sve više obolijevanja mlađih ljudi, Nijemci uvode dodatne parametre. Prema preporuci Instituta “Robert Koch” (RKI) iz Berlina, ubuduće će se pratiti i koliko je pacijenata primljeno u bolnice te kakve simptome imaju i jesu li cijepljeni. Do sada su klinike morale registrirati samo koliko je pacijenata završilo na odjelima intenzivne njege.
“Podaci o incidenciji novozaraženih, ali i karakteristikama hospitaliziranih osoba, uključujući i podatke o svim simptomima te jesu li osobe cijepljene ili već preboljele bolest, vrlo su važni jer takva statistička obrada može osigurati normalniji život uz COVID-19. Na primjerima Njemačke i Velike Britanije ukazuje se da takva nova strategija djeluje efikasno kada je cijepljenost viša od 60 ili 70%”, ističe prof. Đikić, ustvrdivši da moramo znati informacije o ovom koronavirusu kako bismo naučili s njim živjeti i reagirati na njega.
Prof. Trobonjača objašnjava da su ovi parametri važni kako bi se vidjelo kakav oblik bolesti razvijaju cijepljene osobe, zatim, da bi se vidjela i zabilježila djelotvornost cjepiva protiv delta-virusa, koji je sada potvrđen u gotovo sto posto izolata, odnosno više od 95% u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i SAD-u. Nadalje, detaljnije praćenje omogućit će uvid u učestalosti bolesti kod cijepljenih i necijepljenih ne samo kako bismo vidjeli na kojoj razini cjepivo štiti od težih oblika bolesti, hospitalizacije i smrti nego i u kojoj mjeri štiti od širenja u populaciji.
“Već sada je utvrđeno da će samo oko 20% cijepljenih širiti virus, a većina neće. Širit će ga oni cijepljeni koji se inficiraju, a to ovisi o koncentraciji antitijela”, napominje prof. Trobonjača za Večernji list, prenosi N1.
