1.3 C
Zagreb
Naslovnica Inozemstvo Odgovori na brojna pitanja: Tko su talibani, kakva povijest stoji iza njih...

Odgovori na brojna pitanja: Tko su talibani, kakva povijest stoji iza njih i SAD-a, što će biti sa ženama…?

Prošlog su tjedna američki obavještajni analitičari predviđali da će vjerojatno proći još nekoliko tjedana prije nego što će afganistanska civilna vlada u Kabulu pasti pod talibanske borce. Zapravo, bilo je to svega nekoliko kratkih dana nakon.

Iako su afganistanske sigurnosne snage bile dobro financirane i dobro opremljene, pružile su mali otpor jer su talibanski militanti zauzeli veći dio zemlje nakon povlačenja američkih trupa početkom srpnja. Talibani su zauzeli Kabul, piše CNN.

U nedjelju je afganistanski predsjednik Ashraf Ghani pobjegao iz zemlje, prepustivši predsjedničku palaču talibanskim borcima. Američki dužnosnici već su priznali da su pogrešno izračunali brzinu kojom su talibani mogli napredovati po cijeloj zemlji, a državni tajnik Antony Blinken rekao je o afganistanskim nacionalnim sigurnosnim snagama: “Činjenica je da smo vidjeli da su te snage nije mogao obraniti državu … a to se dogodilo brže nego što smo očekivali. ”

Brzina talibana potaknula je pitanja o tome kako je pobunjenička skupina uspjela steći kontrolu tako brzo nakon povlačenja SAD -a iz Afganistana – i, nakon gotovo 20 godina sukoba u najdužem američkom ratu, što talibani žele?

Formirani 1994. godine, talibane su činili bivši afganistanski borci otpora, poznati zajedno kao mudžahedini, koji su se borili protiv osvajačkih sovjetskih snaga 80-ih. Cilj im je bio nametnuti svoju interpretaciju islamskog zakona zemlji – i ukloniti svaki strani utjecaj. Nakon što su talibani zauzeli Kabul 1996. godine, sunitska islamistička organizacija uvela je stroga pravila. Žene su morale nositi burme i biti prekrivene od glave do pete, nije im bilo dopušteno učiti ili raditi te im je bilo zabranjeno putovati bez pratnje. Zabranjeni su i TV, glazbeni i neislamski praznici.

To se promijenilo nakon 11. rujna 2001. U napadima je ubijeno više od 2700 ljudi. Napad je organizirao vođa Al Qaede Osama bin Laden, koji je djelovao iz Afganistana kojeg su kontrolirali talibani. Manje od mjesec dana nakon napada, američke i savezničke snage izvršile su napade na Afganistan, s ciljem da spriječe talibane u pružanju sigurnog utočišta Al Qaidi-i zaustave Al Qaedu u korištenju Afganistana kao baze operacija za terorističke aktivnosti. U dva desetljeća otkad su svrgnuti s vlasti, talibani su vodili pobunu protiv savezničkih snaga i afganistanske vlade koju podržavaju SAD.

Talibane vodi Mawlawi Haibatullah Akhundzada, viši vjerski svećenik iz generacije talibana osnivača. Proglašen je za vođu 2016. godine nakon što je prethodni Mullah Akhtar Mohammad Mansour ubijen u američkom zračnom napadu u Pakistanu. Tada je Thomas Ruttig iz Afganistanske mreže analitičara rekao da bi novi talibanski vođa mogao uspjeti “integrirati mlađu i militantniju generaciju”. Drugi ključni igrač je Mullah Abdul Ghani Baradar, suosnivač talibana, koji je pušten 2013. godine nakon što je bio zarobljen 2010. u Karachiju, najvećem pakistanskom gradu. Baradar je na čelu političkog odbora grupe, a nedavno se sastao s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem.

2017. talibani su objavili otvoreno pismo novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu u kojem ga pozivaju da povuče američke snage iz Afganistana. Nakon višegodišnjih pregovora, talibani i Trumpova administracija konačno su potpisali mirovni sporazum 2020. SAD su se složile povući trupe i osloboditi oko 5.000 talibanskih zarobljenika, dok su se talibani složili poduzeti mjere kako bi spriječili bilo koju skupinu ili pojedinca, uključujući Al Qaidu, od korištenja Afganistana radi ugrožavanja sigurnosti SAD -a ili njegovih saveznika.

Ali to nije donijelo mir. Nasilje u Afganistanu poraslo je na najveću razinu u dva desetljeća. Talibani su pojačali kontrolu nad širim dijelovima zemlje – i do lipnja ove godine osporili su i kontrolirali oko 50% do 70% afganistanskog teritorija izvan urbanih središta, prema izvješću Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. U izvješću se upozorava da ohrabreni talibani predstavljaju ozbiljnu i rastuću prijetnju vladi Afganistana.

U izvješću se tvrdi da talibansko vodstvo nema interesa za mirovni proces i čini se da je usredotočeno na jačanje svog vojnog položaja kako bi mu dalo utjecaj u pregovorima – ili, ako je potrebno, u korištenju oružane sile. “Poruke talibana i dalje su beskompromisne i ne pokazuju znakove smanjenja razine nasilja u Afganistanu kako bi se olakšali mirovni pregovori s afganistanskom vladom i drugim afganistanskim dionicima”, navodi se u izvješću.

Glasnogovornik talibana Sohail Shaheen rekao je da će ženama i dalje biti dopušteno nastaviti školovanje od osnovnog do visokog obrazovanja, što je drugačije od prethodnog pravila. Shaheen je također rekao da bi diplomati, novinari i neprofitne organizacije mogli nastaviti s radom u zemlja. “To je naše opredjeljenje, osigurati sigurno okruženje i oni mogu provoditi svoje aktivnosti za narod Afganistana”, rekao je.
Antonio Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, rekao je u tweetu da su stotine tisuća prisiljene bježati usred izvješća o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava. “Međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava, osobito teško stečeni dobici žena i djevojaka, moraju se očuvati”, rekao je. Mnogi se boje da se prava žena nikada neće promijeniti za talibane.

U posljednja dva desetljeća SAD su potrošile više od bilijun dolara u Afganistanu. Obučavao je afganistanske vojnike i policiju i opskrbljivao ih suvremenom opremom. Prema veljači, izvješće Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda objavljeno u lipnju – afganistanske snage brojile su 308.000 ljudi – znatno iznad procijenjenog broja naoružanih talibanskih boraca, koji se kretao od 58.000 do 100.000. Na kraju se, međutim, pokazalo da se afganistanske snage ne mogu mjeriti s talibanima.

Samo prošlog mjeseca visoki dužnosnici u Bidenovoj administraciji vjerovali su da bi mogli proći mjeseci prije nego što padne civilna vlada u Kabulu. Sada zakonodavci pritišću Bidenovu administraciju radi odgovora i zahtjeva informacije o tome kako su američke obavještajne službe mogle tako loše procijeniti situaciju na terenu, piše CNN.

Ministar obrane Lloyd Austin rekao je da je “nedostatak otpora s kojim su se talibani suočili od afganistanskih snaga izrazito uznemirujući”. “Imali su sve prednosti, imali su 20 godina obuke naših koalicijskih snaga, moderno zrakoplovstvo, dobru opremu i naoružanje”, rekao je, prema izvorima u pozivu na koji je dao komentare. “Ali ne možete kupiti volju i ne možete kupiti vodstvo. I to je doista nedostajalo u ovoj situaciji,” prenosi RTL.

Najnovije

Još iz rubrike