25.4 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo Obične mirovine u pet godina rasle 479 kuna, a saborske 2275

Obične mirovine u pet godina rasle 479 kuna, a saborske 2275

U Hrvatskoj se popravlja odnos umirovljenika i zaposlenih – raste broj onih koji uplaćuju mirovinsko osiguranje i pada broj umirovljenika. Na svakog umirovljenika dođu po 1,29 čovjeka koji uplaćuju mirovinski doprinos što je najbolji omjer ove godine, ali i u nekoliko posljednjih. Osiguranika je više nego u pretpandemijskoj 2019., a umirovljenika je krajem lipnja bilo 1,2 milijuna ili 5650 manje nego krajem istog lanjskog mjeseca.

Kako piše Slobodna Dalmacija, mirovinama bi trebao mnogo veći poticaj da se poprave: trenutačnih 2901 kuna prosječne smirovine ostvarene temeljem zakona o mirovinskom osiguranju u proteklih pet i pol godina porasla je za samo 479 kuna. Taj je rast bio preslab u odnosu na rast prosječnih plaća pa je udio mirovina s 42 posto kliznuo na 40,8 posto prosječne plaće.

Saborskim zastupnicima i članovima Vlade u posljednjih pet i pol godina mirovina narasla za 2275 kuna na 10.300 kuna. Tako svaki od njih prosječno vrijedi tri i pol prosječne radničke mirovine.

Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) priopćili su kako već šesti mjesec zaredom raste broja osiguranika i krajem srpnja ih je bilo 1,6 milijuna, 52.203 više nego lani u isto vrijeme i 6128 više nego krajem srpnja pretpandemijske 2019. Zaposleni i njihov broj ne mogu se poistovjetiti s brojem osiguranika, jer je mirovinski zavod u broju osiguranika vodi i osiguranike s otvorenom prijavom na osiguranje, poput osoba na stručnom osposobljavanju, osoba s produženim osiguranjem i slično.

Statistike zavoda kažu da je polovicom ove godine umrlo je najviše korisnika mirovina u protekle tri godine. Krajem ovogodišnjeg lipnja zavod bilježi 26.989 smrti korisnika mirovina, njih 5006 više nego polovicom prošle godine, dok je polovicom 2019. godine u statistici mirovinskog zavoda bilo je 22.284 smrti, a u isto vrijeme godine ranije 22.594.

Zbog smanjenja broja umirovljenika i rasta broja osiguranika u lipnju se omjer popeo na 1,29 osiguranika na jednog umirovljenika. Svakog mjeseca ove godine taj se omjer podizao u korist zaposlenih. Zagreb u mnogim statistikama vodi, ali ne i u onoj koja se tiče odnosa broja osiguranika i umirovljenika. Polovicom ove godine, prema podacima HZMO-a, u Zagrebu je bilo 463 tisuće osiguranika i 363 tisuće korisnika mirovina ili njih 203 tisuće ako isključimo one kojima se mirovine isplaćuju izvan Hrvatske.

Omjer osiguranika i umirovljenika u Zagrebu je 1:1,28 kada su uključene isplate izvan zemlje, a kada su te isplate uključene onda je omjer 1:2,28. Zagreb je sedmi među županijama s uključenim isplatama, najbolja je Istarska županija s 1,71 osiguranika po svakom umirovljeniku, slijedi Međimurska,Varaždinska, Dubrovačko-neretvanska s 1,54 osiguranika, Splitsko-dalmatinska s 1,41 i Zadarska s 1,39 osiguranika po umirovljeniku.

HZMO je objavio statistiku omjera i po gradovima s prosječnim mirovinama. Varaždin ima najpovoljniji omjer u zemlji od 2,64 osiguranika po umirovljeniku, Čakovec je drugi s 2,46 osiguranika, Zagreb je treći ako isključujemo korisnike mirovina u inozemstvu, a ako ih uključimo, onda je tek na 18. mjestu u zemlji i lošiji omjer imaju samo Velika Gorica, Sisak i Vukovar. Ipak, Zagreb je vodeći s isplaćenom prosječnom mirovinom od 3428 kuna.

Među dalmatinskim gradovima, Dubrovnik je najbolji s omjerom od 2,08 osiguranika po svakom dubrovačkom umirovljeniku koji prosječno prima po 3237 kuna mirovine što je treće mjesto po visini mirovina među gradovima. Zadar je sedmi u zemlji s 1,81 osiguranikom, a prosječne mirovine iznose 2990 kuna, Split je na 10. mjestu s omjerom 1,68 osiguranika, dok splitski umirovljenici prosječno primaju po 3133 kune mirovine. Šibenik je među gradovima sa slabim omjerom od 1,34 osiguranika, a prosječne mirovine su 2966 kuna, no Zagreb je lošiji s 1,28 osiguranikom po umirovljeniku ako u umirovljenike računamo i one kojima se ona isplaćuje u inozemstvu.

Što se visina mirovine tiče, u lipnju je ona za sve korisnike koji su pravo na mirovinu ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju bez međunarodnih ugovora iznosila 2901 kunu. Prosječna starosna mirovina iznosi 3212 kune za radni vijek od 31 godine i četiri mjeseca. Čak 448 tisuća ljudi koji su umirovljeni po zakonu o mirovinskom osiguranju prima manje od 2500 kuna mirovine, a među njima je 117 tisuća umirovljenika koji žive s manje od 1500 kuna mirovine. U toj masi umirovljenika od njih nešto više od 963 tisuća bez međunarodnih ugovora koji su mirovine stekli temeljem zakona o mirovinskom osiguranju svega njih 8124 prima više od 8000 kuna mirovine.

Nakon radničkih, najbrojnije su ratničke mirovine u zemlji. Prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, 70.838 branitelja prima prosječno po 6037 kuna mirovine, a prosječan staž iznosi 18 godina i sedam mjeseci. Gotovo petina njih prima prosječne mirovine manje od 3500 kuna, a gotovo svaki četvrti ili njih 16.596 prima više od 8000 kuna mirovine. Korisnika kojima su mirovine određene prema posebnim propisima je 179.727, a broj im se povećao za 235 od kraja prošle godine, dok ih je 4473 više nego krajem 2018. godine. Od lani je u ovu skupinu umirovljenika uključeno i 148 vatrogasaca s 5141 kunom mirovine.

U proteklih pet i pol godina, najaviše je, za 18.494 umirovljenika, porastao broj onih kojima su mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata iz 2017. Njih je tako 48.790 i prosječna im mirovina iznosi 2880 kuna za prosječna staž od 29 godina i tri mjeseca. Premda je broj tih umirovljenika značajno porastao, nisu značajno podigli ukupan broj umirovljenika po posebnim propisima jer se smanjio znatno broj drugih kategorije tih umirovljenika.

Danas je 7356 sudionika Narodnooslobodilačkog rata koji primaju prosječne mirovine od 2987 kuna, a krajem 2015. bilo ih je više za 10.617. Slijede ih pripadnici Hrvatske domovinske vojske u Drugom svjetskom ratu, kojih je 2977 s prosječnim mirovinama od 2569 kuna što je malo više od trećine njihovog broja prije šest godina, piše Slobodna Dalmacija.

Sudionika suprotstavljenih strana iz Drugog svjetskog rata na području Hrvatske sve je manje među živima, a mnogi će se pitati o njihovoj dugovječnosti jer je od kraja tog rata prošlo 76 godina. Kod obiju strana radi se o tome da mirovine koriste uglavnom bračni drugovi, a primaju ih i djeca iz zbjega u El Shattu i djeca s invalidnošću sudionika NOR-a. Njihov broj značajno pada, u 2003. godini bilo je 72.878 mirovina sudionika NOR-a i 27.552 mirovina pripadnika domovinske vojske, prenosi N1.

Najnovije

Još iz rubrike