10.8 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Dabrovi uzrokuju nevolje u Zagorju

Dabrovi uzrokuju nevolje u Zagorju

U Zagorju ponovno problemi s dabrovima koji tamošnjim poljoprivrednicima prave veliku štetu. Njihovih nastambi u rijeci Krapini sve je više, no izlov je zabranjen jer su dabrovi zaštićeni. Stručnjaci tvrde da im je broj naglo narastao jer u kontinentalnoj Hrvatskoj uz rijeke imaju idealne uvjete za život.

Iako je polje obitelji Hoić tik uz brzu cestu Zlatar-Zabok, dolazak do njih prava je pustolovina. Penjemo se na prikolicu i stari nas IMT preko pontonskog mosta odvozi u zagorsku divljinu. Kotrljamo se uz rijeku Krapinu u potrazi za dabrovima.

– Tu se nalazi stanište dabrova, navukli su sve što su porušili, to kad malo kiša padne začepi vodu i diže se u zrak, opisuje Darko Hoić, Selnica.

Tako je na svakih dvjestotinjak metara. Koliko su dabrovi inteligentne životinje možda najbolje pokazuje činjenica da su si od kukuruzovine napravili put kojim izvlače klipove do svojih nastambi.

Tako su brojnim poljoprivrednicima uništili kukuruz, ječam.

– Njive su dosta udaljene, veliki su troškovi, a napravi se šteta. Sve je zapušteno, ako nećemo i mi raditi, kvragu sve, kaže Stjepan Jakopović, Selnica.

Tridesetosmogodišnji Josip među mlađim je poljoprivrednicima. Osjeća se naivno jer dok su vršnjaci na moru,a on se ovdje muči.

– Uložio sam u mehanizaciju, radim, ali evo, valjda ćemo nekako preživjeti, kaže Josip Čehko, Selnica.

Nije samo u Zagorju tako, slično je od Baranje do Klagenfurta. Broj dabrova eksplodirao je – nemaju prirodnog neprijatelja, a uvjeti za život idealni su im.

– Dabrovi su nas iznenadili dinamikom populacije. Ono što se u ostalim zemljama događa za 30 godina, kod nas je maksimum postignut za 15, objašnjava Marijan Grubišić, Fakultet šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu.

Obratili su se poljoprivrednici brojnim institucijama, traže premještanje dabrova, regulaciju rijeke i gradnju sigurnijeg mosta, ali odgovora zasad nema, piše HRT.

Najnovije

Još iz rubrike