18.8 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Sindikat hitne medicine pisao Plenkoviću: Slučaj poginule medicinske sestre samo je jedno...

Sindikat hitne medicine pisao Plenkoviću: Slučaj poginule medicinske sestre samo je jedno od stradavanja…

U Republici Hrvatskoj trenutno je na raspolaganju 446 vozila hitne medicinske službe. I dok iz Ministarstva zdravstva tvrde da su sva vozila tehnički ispravna, tu izjavu demantiraju i djelatnici, ali i sindikat hitne medicine.

DNEVNIK.hr je posjedu pisma premijeru Andreju Plenkoviću koje je poslao predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine i Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći Danijel Šota.

”Uz izraze zahvalnosti za sve što činite u naporima kako bi Republika Hrvatska postala što bliža standardima članicama Europske Unije, želim Vam se obratiti s problemom u svezi Hitne medicinske pomoći.

Slučaj poginule medicinske sestre, pacijentice, a i ozljeda vozača samo su jedan od slučajeva stradavanja ili ozljeda djelatnika hitne i saniteta i skrenuo bih Vam pozornost na dva detalja – skraćeni radni vijek te izdvajanje iz proračuna za djelatnost hitne službe, kao što se izdvaja za druge dvije žurne službe, vatrogastvo i policiju.

Prosvjedom prije nekoliko godina na Markovu trgu ukazali smo na problem skraćenog radnog vijeka (koji sada nemaju, op.a.) i Predstojnik Vašeg ureda dao nam je podršku i obećao pomoć, sada bismo vas upoznali što i kako dalje.

Vozila za hitnu službu nabavljaju se sredstvima županija te ostaje na tome koliko koja županija može ili želi tako se oprema nabavlja, time i auti, a naša je želja, a zasigurno i Vaša pružiti istu i kvalitetnu skrb svakom stanovniku Republike Hrvatske. To možemo samo ako država bude ta koja će zajedničkom nabavom brinuti o vozilima i opremi.

U vezi navedenog, molim Vas za prijem u Vašem uredu kako bih Vas izvijestio o svemu te dogovorio daljnje postupke s onima koji žele prosvjedom potaknuti mjerodavne na akciju”, napisao je premijeru Šota.

”Standard vozila i vanjskog izgleda vozila za obavljanje djelatnosti izvanbolničke hitne medicine, obvezujući je za sve zavode, a odnosi se na uvjete koje trebaju zadovoljavati medicinska vozila izvanbolničke hitne službe u Hrvatskoj”, kazali su za DNEVNIK.hr iz Ministarstva zdravstva.

Iz Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu su nam poslali gotovo identičan odgovor. ”Standard je propisan upravo kako bi se preoblikovala dotadašnja praksa po kojoj su županijski zavodi imali neujednačen vozni park te kako bi konačno svi zavodi imali jednaka, sigurna i lako prepoznatljiva vozila”, kazali su iz HZHM-a za DNEVNIK.hr.

Predsjednik Hrvatskog sindikata hitne medicine i Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći ističe da je bio predložen Zakon o hitnoj medicinskoj službi. ”Dobra je izjava da ‘trebaju’, zato je bio predložen zakon da ne postoji ‘trebaju’, nego ‘moraju!”’, napominje Šota.

Iz Ministarstva su nam rekli da nemaju saznanja o tehnički neispravnim vozilima. Šota kaže da nitko ne govori da nema auta i da su svi generalno neispravni, ali da je ”dosta vozila još iz prošle objedinjene nabave loša”.

Sva medicinska vozila izvanbolničke hitne medicinske službe u Republici Hrvatskoj moraju zadovoljavati normu HRN EN 1789:2011 za tip B medicinsko vozilo, odnosno slijednicu navedene norme. Navedena hrvatska norma u potpunosti je istovjetna EU normi, tvrde iz Ministarstva.

”Županije kao osnivači zavoda za hitnu medicinu jedinica područne (regionalne samouprave) odnosno Grada Zagreba temeljem svojih osnivačkih prava kontinuirano nabavljaju nova vozila i ulažu u opremu izvanbolničke hitne medicinske službe”, rekli su iz HZHM-a.

No, čini se da to ipak nije slučaj. ”Bilo bi dobro da imamo zavod koji će djelovati na razini države, a ne da svaki županijski zavod donosi odluke za sebe”, istaknuo je Šota. ”Svaki život mora isto vrijediti. Ne može se dogoditi da netko tko je u siromašnijoj županiji dobije lošu skrb”, istaknuo je Šota.

Dobri primjeri kvalitetne opremljenosti su uvelike različiti od situacije u siromašnijim županijama. ”Druge županije, tipa u Rijeci, Zagrebu i Splitu, prikopčaju aparat za umjetnu reanimaciju i za to vrijeme imaju prazne ruke i mogu raditi nešto drugo što im je tada ključno na poslu. Što je s onim djelatnicima koji imaju 60 ili više godina i kojima nije jednostavno sat vremena raditi ručno reanimaciju?”, upitao je Šota.

Primjerice, umjetna masaža srca sat vremena s aparatom od 120.000 kuna, može izuzetno olakšati medicinskom osoblju posao. Njega imaju pojedini županijski zavodi, naravno, oni bogatiji.

”Upozoravali smo da će doći problema broja kola, nećemo ih imati.

Dođem u devet sati na posao, a tri sata nemam vozilo s kojim mogu otići na teren. Dodaje da zna doći do situacije da hitni timovi satima čekaju, jer nemaju dostupna vozila. Svi sliježu ramenima”, ističe Samuel Jelušić iz zagrebačkog hitnog zavoda za DNEVNIK.hr.

Prosječna starost vozila hitne pomoći, tvrde iz Ministarstva zdravstva je četiri godine, a kako kažu – starost se iz godinu u godinu smanjuje. Demantira ga Jelušić. ”Prosjek starosti naših vozila je sedam godina i svi imaju preko 3000.000 prijeđenih kilometara”, ističe Jelušić.

Alarmantan je podatak da u Gradu Zagrebu po normi trebaju imati raspoloživih 169 vozila. Trenutno ih je samo 58, a deset kola je na servisu. ”Upozoravali smo da će doći do problema, i evo”, kazao je uzrujano Jelušić.

Šota se osvrnuo i na nedavnu prometnu nesreću kod Suhopolja u kojoj su poginule medicinska sestra i pacijentica. Istaknuo je da medicinske sestre nigdje unutar EU-a ne sjede otraga. ”Medicinske sestre sjede otraga nezaštićene, ne mogu vidjeti što se događa ispred njih. To je sigurnosno i moralno loše”, napomenuo je Šota.

Ministarstvu zdravstva, za vrijeme ministra Daria Nakića, poslali su sveobuhvatan pravilnik o novim uvjetima rada. ”Bili smo na saborskom odboru za zdravstvo. Padom vlade, taj dokument je ostao zatvoren u ladici. Milan Kujundžić i sadašnji ministar zdravstva Vili Beroš to još uvijek nisu otvorili”, zaključuje Šota, piše Dnevnik.hr

Najnovije

Još iz rubrike