15.3 C
Zagreb
Naslovnica Tech Cijena 700 kuna po boci: Bivši "tip s Wall Streeta" već četiri...

Cijena 700 kuna po boci: Bivši “tip s Wall Streeta” već četiri godine otapa arktički led i time puni “luksuzne boce”

Neslavni brend “luksuzne vode” Svalbarði poznat je već godinama, još otkako je u veljači 2017. objavljeno da će se po cijeni od oko 700 kuna za jednu litru prodavati voda dobivena otapanjem ledenog brijega Arktika.

Reklamna kampanja za vodu “s okusom snijega i leda”, koja je zgrozila svjetsku znanstvenu javnost, otprilike u stilu lešinarenja krhotina svijeta u eri klimatskih promjena, otada se nastavila.

S iznenađenjem je ustanovljeno da se biznis nastavlja, da se na norveškom otočju Svalbard nastavlja otapanje ledenih bregova po stopi od 15 tona leda za punjenje 13.000 boca, te da je u svibnju, barem za tržište Poljske, krenula nova kampanja naručivanja.

Sve je počelo kad je norveško američki biznismen Jamal Qureshi 2013. prvi put posjetio Svalbard u polarnom krugu i svojoj supruzi na dar donio bocu vode iz otopljenog leda s ledenog brijega.

Tako se rodila ideja o kojoj je Express pisao početkom 2017. Znanstvenici diljem svijeta, posebno oni koji se bave klimatskim promjenama i sve bržim otapanjem polova i ledenjaka, uhvatili se za glavu.

Qureshijev plan bio je dvaput godišnje ići do Svalbarda što bi predstavljalo biznis od nekih 18 milijuna kuna.

Eksploataciju leda njegova tvrtka izvodi tako da njeni radnici, nakon što od ledenog brijega koji pluta u polarnom oceanu, odlamaju komade mase otprilike jedne tone i potom ih pomoću kranova, mreža i brodova odvlače do gradića Longyearbyena.

U postrojenjima u gradu od nešto preko 2000 stanovnika, najvećeg u Svalbardu, led se konačno otapa i takvom vodom se pune boce. Od salve kritika i zgražanja Qureshi se brani argumentima da je riječ o malim količinama leda, da je riječ o ledu s ledenih bregova koji su se već odlomili i vrlo brzo bi se ionako otopili, tako da nema govora da na taj način uništava stanište polarnih medvjeda.

Polarni medvjedi se, naime, sve češće utapaju u moru jer su im sante leda prirodne platforme s kojih love kako bi se prehranili, na kojima se odmaraju, egzistencijalna činjenica oko koje su evoluirali, a Zemlja je uslijed klimatskih promjena u takvom stanju da se led otapa, da joj je polarni pokrov prosječno manji nego što je ikad bio još od vremena prije posljednjeg ledenog doba.

U međuvremenu je tvrtka smislila novi kontraargument kritičarima; od svake su prodane boce počeli donirati po pet eura za misiju Climate Sentinels, njih šestero koji su u travnju ove godine krenuli skijama na 450 kilometara dug put po Svalbardu kako bi prikupljali podatke o raspadu ledenog pokrova Arktika uslije klimatskih promjena.

Kritičari, međutim, polaze od toga da je u najmanju ruku pokazatelj katastrofalnog ukusa u doba klimatskih promjena reklamirati nešto da je izvor led star do 4000 godina, da se unutra nalaze “drevni mjehurići zraka, koji proizvode pucketav zvuk dok se led otapa”, te da je to “ključan pokazatelj da je pronađen ledeni brijeg nastao u predindustrijsko doba”.

Službeni znanstveni podaci kažu da Zemlja na Arktiku ledeni pokrivač gubi po stopi od 13 posto po desetljeću, da smo u posljednjih 30 godina zagrijavanjem atmosfere našeg planeta otopili čak 95 posto onog najstarijeg, najdebljeg leda, da se led otapa sve ranije, da je sve tanji…

Zbog svega toga polarni živi svijet raspada se, utapaju se polarni medvjedi jer nemaju gdje odmoriti, umiru od gladi, otopljena voda remeti Golfsku struju, sve manje površine bijele boje znači da Zemlja odbija sve manje Sunčevog svjetla, da se sve brže zagrijava itd., itd. i tako u krug.

Uvijek će biti dovoljno obijesnih i bogatih koji će bacati novac na besmislice poput vode koja ni po čemu nije posebna u odnosu na kvalitetnu vodu iz gradskog vodovoda. Lako i za etički zločin u svijetu u takvom dobu kad 2,7 milijardi ljudi, ili svaki treći, tijekom godine nema dovoljno pitke vode ili, još gore, 1,1 milijardi doslovno žeđa.

Tko je uopće Qureshi? Riječ je o bivšem tržišnom analitičaru s Wall Streeta za kojega je South China Morning Post prije četiri godine naveo da mu je plan prodaja 100.000 boca godišnje. Po cijeni 19 puta višoj od San Pelegrina.

SCMP je tada objavio i to da je “brend u potpunosti ugljično neutralan”, u nastavku ustvrdivši da tvrtka pomaže ekološke programe oko pitke vode u Ugandi i Malaviju, ogradivši se ipak da “tako kaže Qureshi”.

Kako god, njegovim tvrdnjama o “ugljično neutralnom brendu” Greenpeaceova dugogodišnja aktivistkinja Frances Yeung Hoi-shan tada je uzvratila da se ogromne količine CO2 oslobađaju već i proizvodnjom raskošnih boca, a kamoli njihovim slanjem na sasvim druge krajeve globusa, i to isključivo tamo gdje savršeno pitke vode ima u izobilju.

Problem je u trendu koji se pokazuje kao nova suluda histerija elita čovječanstva. Klimatske promjene su dogurale dotle da Zemlji prijeti najmasovnije izumiranje vrsta još od izumiranja dinosaura prije 65 milijuna godina i praktično svaki kilometar četvorni ledenog pokrova čini neku razliku.

Nadalje, danas se u, primjerice, SAD-u na proizvodnju boca za vodu godišnje troši energija iz čak 1,5 milijuna barela nafte, što znači i adekvatno zagađenje atmosfere CO2. Zemlja danas strmoglavo propada zato što čovječanstvo koristi 1,6 puta više resursa nego što ih je planet u stanju obnavljati.

U takvom svijetu se događa to da najbogatiji dio čovječanstva, onih 1 posto, na ovakav način sve brže napada posljednja utočišta leda i vode. I u Norveškoj i diljem svijeta, mnogi su ostali zatečeni što je guverner Svalbarda bez problema dopustio Qureshiju ovakav biznis.

Sličnu svinjariju napravila je 2015. NR Kina, točnije vlada Xinjianga, onoga što poznajemo kao Tibet, kad je odobrila licence 28 kompanija koje su stale puniti boce vodom koji dobivaju otapanjem leda s Himalaje i ostalih do sada nedirnutih područja u tom dijelu Kine.

Kakav to mora biti doživljaj! Za samo nekoliko desetaka dolara, ili koliko li već za koji brend, piti vodu iz leda s Himalaje.

Pritom je sasvim sporedan problem što su se tamošnji ledenjaci u posljednjih 30 godina smanjili za 15 posto i što je posljedično dovelo do sve gorih suša jer se iz tog područja vodom napaja 10 najvećih azijskih rijeka koje se sve slijevaju u južnoj Aziji, prenosi RTL.

Najnovije

Još iz rubrike