Bez obzira na golemu cijenu Pelješkog mosta Kinezima se gradnja sasvim sigurno nije isplatila. Osim što su na međunarodnom natječaju dali uvjerljivo najnižu ponudu dogodilo im se i da je cijena čelika, željeza bakra i aluminija na svjetskom tržištu u međuvremenu poskupjela za više od 60 posto, neke sirovine i za 200 posto.
Najviše zbog pandemije, koja je smanjila proizvodnju, ali došlo je i do rasta cijena nafte koja je također sirovina za neke građevinske materijale poput bitumena.
Sve to postalo je novi problem u obnovi Zagreba i Banovine jer hrvatski građevinci si ne mogu dozvoliti ono što mogu kineski. Da ih gradnja stoji više nego što će ju naplatiti.
Tvornice čelika, poput ove Tata Steel u Nizozemskoj, rade punom parom. A kako i ne bi kad imaju jednu od najtraženijih roba na svijetu.
Od početka pandemije cijena čelika skočila je za 215%, PVC za 100%, bakar za 65%, stiropor 25%, asfalt 20%. Gotovo sve od čega se zidaju zgrade, ceste, mostovi ili šoping centri je poskupjelo.
Dakle recimo jedan stup je prije godinu i pol, da se sagradi, građevince koštao 10.000 eura a sada ih košta 13.000 eura. Budući da su u njemu i armature koje su od čelika i plastične cijevi i bakrene cijevi i naravno najviše betona
A betonirao je Dragutin Kamenski, nije mu to jedini projekt koji je dogovorio prije korone po jednoj cijeni, a sada ga dovršava po puno većoj.
Vlasnik građevinske tvrtke Dragutin Kamenski kaže kako su svi projekti koje sada rade na rubu gubitka, a na pitanje što kaže onima koji si misle, a ti građevinari imaju uvijek onaj famozni ekstraprofit, snaći će se oni nekako, nije mi žao zbog njih, odgovara:
“Ne znam što bi vam rekao. Dakle nema tih ekstraprofita i neće sigurno kompanije opstati na tome, stvara se jedna fama da je sada u graditeljstvu izuzetno puno posla, da je tu jedna žetva novaca a stvarnost je potpuno drugačija.”
U stvarnosti bi to moglo dodatno zakomplicirati ionako birokratski kompliciranu obnovu Banovine i Zagreba.
“Ne vjerujem da će iti jedna tvrtka potpisati više izjavu o nepromjenjivosti cijena s obzirom na takve uvjete i cijene na tržištu”, kaže potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj.
Zato HGK traži da Vlada proglasi višu silu, da pokušaju regulirati cijenu, da ubrzaju izmjene zakona o javnoj nabavi. Neke europske zemlje to su već pokušale: da barem u projektima u kojima država naručuje radove privatnici ne ovise divljim cijenama.
“A ono što je najbolje od svih napravila Italija je Vlada je donijela uredbu da će se svim izvođačima platiti razlika u cijeni, bezobzira jesu li ugovorili nepromjenjivu cijenu”, kaže Čagalj.
Prvo, jer je prošle godine stao transport, pala je potražnja, a onda nakon prvog korona šoka, svi su brzo opet krenuli graditi i naručivati materijal – smatra financijski stručnjak Hrvoje Japunčić. Teorija da je netko namjerno dizao cijene zakulisnim igrama ne drži vodu..
Japunčić ne misli da su posljedica rasta zakulisne igre već da je stvar tržišta, da je veća potražnja nego ponuda: “Ali i mislim da će kroz 6 do 9 mjeseci za dobar dio sirovina doći do smirivanja i snižavanja cijena.”
Smirivanje i snižavanje graditelji novih stambenih kompleksa neće čekati. A skuplja gradnja znači i skuplji kvadrat, koji ni dosad nije bio baš jeftin.
“Krenuli su s nešto većim cijenama upravo zbog rasta cijene same gradnje, tu pričamo o 200 do 300 eura”, kaže direktorica agencije za nekretnine Jelena Kjravošćanec Todorović.
A zašto građevinci ne mogu jednostavno otkazati gradnju dok se cijene ne smire – jer otkazivanje znači potencijalno kršenje ugovora i kaznu. A to ih moglo izbaciti iz igre za neke nove poslove, naravno ako ih bude, piše RTL.
