10.8 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Zašto kilogram eko rajčice košta 40 kuna? Drugi mogu korov poprskati, kod...

Zašto kilogram eko rajčice košta 40 kuna? Drugi mogu korov poprskati, kod nas toga nema

Rajčice 40 kuna, paprika 30, krastavci 20. To su cijene povrća na tržnici, ali ne bilo kakvog nego ekološki uzgojenog. Eko proizvođači ne koriste ni herbicide ni pesticide ni druge kemikalije, imaju veće gubitke pa i veće cijene. I premda je Eko trend itekako prisutan kod nas, proizvođača i dalje ima jako malo. Organska proizvodnja čini tek 3-4% ukupne poljoprivredne proizvodnje, a za 10 godina u cijeloj Europi bi trebala imati udio od 25%.

Rajčica, krastavci, paprika, sve što vidite na štandu gospodina Hujića je eko. Uzgojeno je u Donjoj Zelini, a svoje kupce traži na Dolcu. Na njegovom OPG-u koju “eko” titulu nosi već 12 godina nema pesticida, ali ima puno truda, znoja i – papirologije.

“Naša proizvodnja je skupa jer su sjemena skupa i autohtona, a samim time je teška jer je tu manualni rad. Sve moramo odraditi ručnim radom. Evo npr. korov, drugi mogu korov poprskati, a kod nas toga nema”, rekao je Senad Hujić, ekoproizvođač iz Donje Zeline.

Kontrole su stroge. Njegova rajčica testirana je na 500 pesticida, inspekcija nije pronašla ni jedan. Dolaze dva puta na godinu.

Rajčica bez pesticida do 40 kuna, paprika 30, krastavci 20. Na susjednom štandu povrće bez eko oznake i do 4 puta jeftinije.

“Mi imamo nekad iste cijene, nekad smo jeftiniji, ali najčešće smo skuplji.Gledajte ako je netko uvezao iz Srbije, Makedonije, on spusti cijenu i sada bi ja trebao? Što bi se trebao ponižavati i omalovažavati svoj rad? Ne, kod nas su cijene formirane po troškovniku”, dodao je Hujić.

“Ja volim eko proizvode i kupujem ih, a sad cijena pa ne znam kaj bi vam rekla. Ipak se tu malo više truda ulaže nego u obično voće i povrće”, rekla je Janja iz Zagreba.

Europa želi još organskog voća i povrća. Plan je da na razini unije 25 posto ukupne poljoprivredne proizvodnje bude eko.

Broj ekoloških proizvođača stalno raste. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede 2015. bilo ih je 3400, a sada ih je gotovo 6000. Svi oni imaju ekološke certifikate, a da bi ih zadržali ne smiju muljati, jer im stižu nenajavljene kontrole.

Hrvatska ima više od sto tisuća eko hektara.Sve je organski uzgojeno i na ovom imanju. Gospođa Paula u Gornjoj Zdenčini sa suprugom obrađuje pola hektra zemlje.

“Imamo bamiju, batat, jagode, sve to sami radimo i obrađujemo…”, rekla je Paula Marjanović, eko proizvođačica, Gornja Zdenčina.

I tako već 18 godina. Proizvode i prerađuju.

“Zahtjevno je, dok spavate morate razmišljati sto ste napravili, što niste, kakvo će sutra vrijeme, ni bolest ni neke obveze vas ne mogu spriječiti. Pogledajte ove zanoktice, evo ruke”, dodaje Paula.

Organski batati, jagode i ostalo voće i povrće u Hrvatskoj čine svega 2% tržišta. Otprilike 3 puta manje nego u EU. Na tržnici misle da je tako zbog cijena, ali i da masovnija eko proizvodnja ovdje neće skoro doći.

“Skupo i komplicirano. To je nemoguće kakva eko proizvodnja, šta cijeli svijet je zagađen. a mi moramo paziti i na neke druge stvari, a to sto europa smišlja, stalno smišlja”, kazala je Đurđica Cvetko, proizvođačica bobičastog voća.

“Za njih nije komplicirano, za nas je. Naš narod nema ni za ovako kupiti kamo li eko”, rekao je Ivan Cvetko.

U 14 sati proizvođači i prodavači idu doma. Na štandu gospodina Hujića ostalo je i paprike i krastavaca i sveg ostalog. Sve putuje nazad u Zelinu, jer unatoč kvaliteti, kupce za tu cijenu, nisu pronašli, piše RTL.

Najnovije

Još iz rubrike