12.6 C
Zagreb
Naslovnica Gospodarstvo HNB upozorava na “okidače” koji bi mogli ugroziti gospodarski oporavak

HNB upozorava na “okidače” koji bi mogli ugroziti gospodarski oporavak

Mogućnost novog vala pandemije i posljedična zatvaranja, daljnji rast cijena nekretnina iznad njihove realne vrijednosti uz rizik naglog pada, te rast loših kredita nakon što se ukinu mjere i potpore – ovo su otprilike tri potencijalna okidača za materijalizaciju rizika koje je Hrvatska narodna banka prepoznala da najviše prijete još uvijek fragilnom oporavku i rastu u 2021.

A taj rast očekuje se između nemalih od 5 do 7 posto, kako ga vidi većina analitičara, dok je najoptimističniji sam HNB koji u svom baznom scenariju očekuje čak 6,8 posto rasta BDP-a u ovoj godini. Rastu osobna potrošnja, investicije, kao i izvoz, a očekuje se i poticaj od Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

Naravno, najviše ovisi o sezoni za koju se turistički radnici sada trude da traje što dulje i donese bar 70 posto prihoda iz 2019. Uspjeh sezone pak najviše ovisi o (ne)materijalizaciji ovog prvog rizika, a iz njega se izvode i svi ostali jer je značaj turizma ogroman, piše Novi list.

Guverner Vujčić nedavno jepojasnio kako je spomenuti rast veći od 6 posto (6,8 posto) HNB-ov osnovni scenarij: to je ono što HNB očekuje kao najvjerojatniji tijek događaja, a podrazumijeva da je najgore ipak iza nas.

Opasnost postoji

Ne očekuje, dakle, da će i doći do materijalizacije spomenutih rizika, međutim, opasnost od njih postoji i središnja banka na nju upozorava. Ako bi dakle i došlo do znatnijeg pogoršanja epidemiološke situacije i četvrtog vala, Vujčić je rekao da bi Hrvatska ekonomija preživjela i još jedan lockdown, ali bi rast, kazao je, tada bio sporiji, uslijed situacije u najpogođenijim sektorima.

Međutim, ima i sektora koji rade neovisno o epidemiji, te bi oni ipak povukli kakav-takav rast. HNB je sada, u novom broju svoje publikacije Makroprudencijalna dijagnostika, pobrojao dakle te potencijalne okidače za materijalizaciju rizika i detaljno ih analizirao.

“Velika neizvjesnost i nepredvidivost tijeka pandemije predstavljaju rizike u idućem razdoblju, unatoč sve većem dijelu populacije koja je cijepljena. Mogućnost pojave novog vala nakon ljetnih mjeseci uz relativno sporo i neravnomjerno procjepljivanje stanovništva važan je rizik za nastavak oporavka gospodarske aktivnosti.

Eventualno ponovno pogoršavanje epidemiološke situacije i ponovno jačanje epidemioloških mjera, uključujući i lokalizirane mjere, nepovoljno bi djelovali na brzinu gospodarskog oporavka kao i na održivost javnih financija”, navode u HNB-u.

Drugo, kažu u HNB-u, »nastavak rasta cijena na tržištu nekretnina povećava rizike i jačinu njihove materijalizacije na financijski sustav u slučaju njihova pada«.

Faza dva

“Odvajanje cijena nekretnina od fundamenata, u interakciji s drugim izloženostima, povećava negativne rizike za kreditne institucije, ali i budući gospodarski rast ako se kretanje cijena nekretnina naglo preokrene. Pritom bi znatnije usporavanje aktivnosti na tržištu povećalo rizike vezane uz nisku likvidnost tržišta i utrživost kolaterala, što bi opteretilo bilance kreditnih institucija i njihovih klijenata. HNB stoga nastavlja pomno pratiti kretanja na tržištu nekretnina i povezanu kreditnu aktivnost, uključujući i pokazatelje o opterećenosti pojedinih dužnika kreditima”, ističu između ostalog, te nastavljaju s trećim “okidačem”.

“Kretanje kvalitete kredita ovisit će o intenzitetu i trajanju krize. Unatoč i dalje niskom udjelu neprihodonosnih kredita, kreditni bi rizik mogao biti daljnji izvor neizvjesnosti za kreditne institucije s obzirom na razmjerno visoke udjele kredita u “fazi dva” u pojedinim djelatnostima.

Odgoda gospodarskog oporavka i prerano povlačenje mjera mogli bi dovesti do pogoršanja sposobnosti servisiranja duga dijela privatnog sektora, posebice onih djelatnosti u kojima su razine duga visoke, a mjere potpore znatno pridonose održavanju relativno stabilnih prihoda (nefinancijskih poduzeća) i dohodaka (kućanstava), dok predugo zadržavanje mjera jača rizike zombifikacije i fiskalne održivosti, zaključuju u središnjoj banci.

Ukupna izloženost sistemskim rizicima tijekom drugog tromjesečja 2021. zadržana je na visokom stupnju, navodi HNB.

Daljnji napredak u cijepljenju stanovništva, zajedno s ublažavanjem i konačnim ukidanjem epidemioloških mjera trebali bi podržati nastavak gospodarskog oporavka tijekom 2021.

No ukupna ocjena izloženosti rizicima zadržana je na visokoj razini, jer i dalje postoji visoka neizvjesnost s obzirom na opasnosti pojave novih sojeva virusa i potencijalne neučinkovitosti cjepiva, odnosno sporijeg procjepljivanja populacije, koji mogu dovesti do novih valova pandemije i posljedičnog zaoštravanja epidemioloških mjera.

Zbog toga su i rizici u sektoru države i financijskom sektoru i dalje povišeni, navodi HNB u novoj publikaciji, prenosi N1.

Najnovije

Još iz rubrike