18 C
Zagreb
Naslovnica Aktualno Urša Raukar Gamulin: Nije mi uvjerljivo da sam baš ja najbogatija

Urša Raukar Gamulin: Nije mi uvjerljivo da sam baš ja najbogatija

Sve nekretnine koje je navela u imovinskoj kartici dobila je obiteljskim nasljedjem i u povratu u posljednjih 15-ak godina, a taj proces povrata, kaže Urša Raukar Gamulin, saborska zastupnica platforme Možemo!, još uvijek nije gotov.

Odlučila je krenuti u proces denacionalizacije još 1996., kad je to postalo moguće prema Zakonu o povratu imovine. Nije joj, kaže, tada imalo smisla tražiti imovinu koja je oduzeta prije 60 godina, no odlučila se na to nakon što su je potaknuli prijatelji i pravnici.

“Rekli su mi, ako se ti to ne tražiš natrag, uzet će to netko drugi, neće to biti javno dobro. Stoga sam odlučila da ću se boriti da se ta imovina vrati u moju obitelj”, rekla je Večernjem listu. Komentirala je reakcije javnosti na objavljivanje njene imovinske kartice, kao i činjenicu da je prozvana najbogatijom članicom platforme Možemo!. Nije joj uvjerljivo, kazala je, da je baš ona najbogatija od svih koji su obveznici ispunjavanja imovinske kartice.

“Rekla bih da postoji mogućnost da su se imovine drugih prikazivale u nekom manjem vrijednosnom registru. Dok sam ispunjavala karticu, nisam željela prikazati aproksivativne ili podcijenjene vrijednosti niti sam razmišljala da će to prouzročiti toliko negativnih reakcija. Ispunjavala sam je sa željom da prikažem apsolutno sve što posjedujem kao primjer transparentnosti koja je nužna pri obavljanju javnih dužnosti”, istaknula je saborska zastupnica i dodala da razumije negativne reakcije u dijelu javnosti kao posljedicu frustracija nepravdama i lošim upravljanjem u državi.

Šume u Klenovniku, koje je navela u kartici, otkrila je, dobila je natrag prije pet, šest godina nakon gotovo dvadeset godina sudskog procesa. Osvrnula se i na slučaj u kojem je nagodbom od Grada Zagreba dobila odštetu jer je kuća koju je njen otac naslijedio od svoje majke u Podsusedu srušena bez pitanja 1986. godine pa je sud presudio u njenu korist nakon 25 godina procesa.

Ona je, inače, nasljednica Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji je prije 178 godina održao prvi govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru. On je njezin prapradjed, prenosi N1.

Najnovije

Još iz rubrike