11.7 C
Zagreb
Naslovnica Tech Skrivanje podataka i manjak transparentnosti: Ovako izgleda bitka da se meso iz...

Skrivanje podataka i manjak transparentnosti: Ovako izgleda bitka da se meso iz laboratorija nađe na našim stolovima

Ne prođe dan, a da vodećeg znanstvenika međunarodne neprofitne organizacije Good Food Institute (GFI) Elliota Swartza istraživači ne upitaju gdje mogu pronaći stanične kulture za korištenje u staničnoj poljoprivredi – ključnom elementu za proizvodnju laboratorijski uzgojenog mesa, piše Guardian.

Njegov odgovor, nažalost, uvijek je isti – u ovom trenutku, takve stanične linije koje bi bile dostupne za javnost, zapravo ne postoje. Ipak, neke tvrtke, poput Upside Foods podnijele su patente kako bi zaštitili stanične linije koje su dosad razvili, a primjerice, kompanija Cell Farm Food Tech takve stanice već prodaje isključivo radi profita.

Skrivanje saznanja iza zatvorenih vrata nije neuobičajeno za privatne kompanije u novoj industriji, ali mnogi smatraju da to usporava inovativnost.

Stanična agrikultura odnosi se na proces korištenja životinjskih stanica ili mikroba za proizvodnju proizvoda poput mlijeka i mesa u bioreaktorima. Prvu veću pažnja izazvana je 2013. kada je nizozemski znanstvenik Mark Post stvorio prvi laboratorijski uzgojen hamburger. Od tada se ta metoda smatra održivom alternativom budući da je stočarstvo vodeći uzrok uništavanja prirodnih staništa.

Globalna potražnja za burgerima i slaninom će se povećati u narednim desetljećima što znači da će više ekosustava biti uništavano zbog prilagodbe širenju tržišta. To će zauzvrat povećati rizik izbijanja pandemija u budućnosti, a cilj koji je postavljen Pariškim sporazumom (smanjenje emisije ugljikovog dioksida) bi mogao pasti u zaborav ako se ne smanji konzumacija mesa.

Ipak, postoji napredak. U Singapuru prošle godine Eat Just postala je prva tvrtka koja je dobila dozvolu za prodaju laboratorijski uzgojenog mesa.

Velika korist takvih staničnih linija jest da su besmrtne, odnosno mogu se neograničeno umnožavati, tako bi postojao standardni model koji bi se koristio diljem industrije. ”To se neće dogoditi ako različite grupe koriste različite stanične kulture”, rekao je Swartz.

No, razlog za otpor privatnih kompanija da javno obznane informacije o staničnim linijama mogao bi dijelom biti zbog načina na koji su financirani. Prema izvješću GFI-a, od 366 milijuna dolara uloženih u ovaj projekt 2020. godine, samo oko 12 milijuna došlo je iz javnih izvora. Analitičarka Saloni Shah smatra da je to problem. ”Kada bi vlada i javni sektor financirali istraživanja, mogli se postaviti kriteriji i standardi koji bi jamčili korištenje pravih tehnologija. Time bi se poboljašao, ali i ubrzao razvoj”, rekla je Shah.

Takav princip podržava i Isha Datar, izvršna direktorica neprofitne organizacije New Harvest. ”Stanična poljoprivreda morat će biti transparentnija od drugih industrija. Potrebno je više dijeliti podatke da bismo stvorili bolji hranidbeni sustav”, rekla je Datar, prenosi RTL.

Najnovije

Još iz rubrike