Epidemiolog Bernard Kaić u Newsroomu je komentirao proces cijepljenja protiv covida-19 u Hrvatskoj, a osvrnuo se i na nove mjere koje se odnose na područje Jadrana.
Objasnio je zašto i dalje nosi zaštitnu masku, unatoč tome što je cijepljen protiv covida.
“Ako su dvoje cijepljeni, šansa da jedan od njih drugom prenese infekciju je jako mala. Ali, ako hoćete malo više sigurnosti, zašto ne održavati razmak i nositi masku?”, objasnio je Kaić.
“Nitko ne brani ljudima da nose maske ako žele dodatnu sigurnost”, dodao je.
Komentirao je i je li problem u samim epidemiološkim mjerama ili kontroli, odnosno provedbi tih mjera.
“Kada bi se svi pridržavali svih preporuka, bilo bi sigurno manje oboljelih, ali očito se ne pridržavaju baš u svim situacijama i naravno da dođe do propusta i širenja infeckije. Mislim da bi se pojačanim nadzorom nad provedbom mjera moglo puno postići”, smatra Kaić.
Istaknuo je da ne može davati nikakve projekcije jer to bi bilo “vračanje”.
“Za očekivati je da se postupno nastavi porast novooboljelih, s jedne strane zbog toga što nam dolaze turisti koji unatoč svim mjerama mogu donijeti infekciju, a s druge strane zato što se ljudi malo i opuštaju. Sad se ide s tim malo ozbiljnijim pristupom prema provedbi mjera”, kazao je Kaić.
U Hrvatskoj je zabilježen visok udio delta varijante, a Kaić navodi da je to i za očekivati jer je sama delta zaraznija varijanta.
“Kad znamo da je netko obolio unatoč cijepljenju, mi tražimo da pošalju, ako je moguće, njegov bris za sekvenciranje. Ne znam točno koji su sojevi bili kod tih ljudi. Međutim, za pretpostaviti je da je vjerojatno i kod njih kao i kod onih koji nisu cijepljeni dominantan delta soj. Teoretski, postoji mogućnost da čak u većem postotku bude kod ljudi koji su cijepljeni delta soj zastupljen, ali moram priznati da imamo premalo sekvenciranih uzoraka od takvih ljudi da bi to mogli zaključivati”, navodi Kaić.
Komentirao je i kako je moguće da zemlje koje imaju veliku procijepljenost, poput Izraela, sada imaju velik broj zaraženih delta sojem.
“Kao prvo, nije dovoljno visok postotak stanovništva cijepljen da bi se zaustavila epidemija. Taj postotak ovisi i o samoj zaraznosti soja i o učinkovitosti cjepiva. Kad se uzme u obzir i učinkovitost cjepiva, koja je solidna na delta soj, ali i vrlo visoka zaraznost tog soja, jednostavno nije dovoljno čak ni 70-80 posto stanovništva procijepiti da se spriječi ovakav visoki porast novooboljelih”, objasnio je epidemiolog.
“Očito nijedna zemlja nije postigla dovoljno visok postotak cijepljenih koji bi mogao spriječiti porast, i to tako velik porast novooboljelih”, dodao je.
Od početka cijepljenja u Hrvatskoj, jedna od prioritetnih skupina bili su starije osobe, no sada se pokazalo da među starijim ipak nije visok postotak cijepljenih.
“Nakon 75 godina, svaka sljedeća dobna skupina ima sve niži i niži cijepni obuhvati. To nas je sve prilično neugodno iznenadilo. Ovo su očito ljudi koji su kod kuće ili su sami ili s obitelji pa nitko nije pozvao doktora ili nitko nije odveo tu stariju osobu na cijepljenju i mislim da na tom moramo poraditi”, kazao je Kaić i dodao:
“Ako se dogodi ono što praktički svi očekuju, porast broja novooboljelih u Hrvatskoj tijekom jeseni, ti stari ljudi su glavni kandidati za završiti u bolnici, na respiratoru i za umrijeti. Stvarno bi trebalo što prije starije ljude cijepiti.”
Komentirao je kod kojih skupina je izražen otpor prema cijepljenju.
“Nisam primijetio da ima neke razlike između mladih i odraslih srednje dobi. Mladi vjerojatno samo nemaju interesa, ne vide potrebu, smatraju da su neranjivi, kod njih u većini slučajeva i jest balga bolest. Mislim da je otpor najveći kod ljudi koji imaju takav stav prema struci, institucijama, općenito prema društvu”, rekao je epidemiolog.
Kaić se osvrnuo i na ozbiljnije nuspojave nakon cijepljenja.
“Od onih nuspojava koje smo prokomentirali s HALMED-om, oko 20-ak posto ih se smatra ozbiljnima, ali mi smo one ozbiljnije i išli prokomentirati jer ne stignemo sve one temperature i bol u ruci komentirati”, rekao je Kaić, navodeći da se prema kriterijima ozbiljnim nuspojavama smatraju one zbog kojih je ugrožen život ili je potrebna hospitalizacija.
“Činjenica je da imamo prijavljenih ozbiljnih nuspojava. Ne možemo reći sa sigurnošću jesu li to sve sumnje na nuspojave, jesu li uzročno-posljedično povezane, a za neke možemo, poput alergijske reakcije”, dodao je, navodeći da se svako malo dopunjavaju nuspojave, pri čemu su neke teže, neke blaže, ali da je rizik od cijepljenja znatno manji od rizik od razvoja teške bolesti.
