17.7 C
Zagreb
Naslovnica Tech Francois Balloux: Ne cijepimo se više iz dužnosti prema drugima već da...

Francois Balloux: Ne cijepimo se više iz dužnosti prema drugima već da bi zaštitili sebe. Neće postojati “zid imuniteta stada” iza kojeg bismo se sakrili

Francois Balloux, ravnatelj Genetičkog instituta na londonskom University Collegeu, koji se u posljednje vrijeme prometnuo u jednog od najuglednijih tumača pandemije objavio je seriju twitova o studiji o bolesti COVID-19 kao prvoj pandemiji u postgenomskoj eri.

Balloux navodi da uzastopna pojava više prenosivih alfa i delta SARSCov2 varijanti znači da se očekuje da će se velika većina svjetske populacije zaraziti virusom, vjerojatno više puta tijekom svog života.

“Jedina dostupna profilaksa protiv SARSCoV2 je cijepljenje prije izlaganja virusu. Infekcija se još uvijek može probiti, ali cjepiva su izuzetno učinkovita u smanjenju smrtnosti i morbiditeta (uključujući “post-virusne sindrome”). U mjestima s dovoljnom količinom cjepiva, povećana prenosivost trebala bi djelovati kao poticaj za cijepljenje. Cijepljenje više nije toliko “dužnost prema drugima”, već zaštita za sebe. Neće postojati nikakav ‘zid imuniteta stada’ iza kojeg bi se moglo sakriti”, ističe Balloux.

Također, Balloux poručuje da je jedina – neiskorištena – korist od ove situacije je da bi ovo trebalo okončati kulturne ratove oko cjepiva. Treba, ističe, poticati ljude da se cijepe, ali na kraju dana, primarni cilj cijepljenja sada je zaštititi sebe, a ne druge. “Dakle, živi i pusti druge da žive”, njegova je poruka.

“Nemali dio populacije je iz raznih razloga imunokompromitiran. Velika većina njih svejedno ima koristi od cijepljenja. Neki ne. Rasprostranjeno cijepljenje smanjuje rizik od izloženosti i njima, ali samo vrlo malo. Izjednačavanje SARSCoV2 s ospicama, koje bi se u velikoj mjeri moglo eliminirati cjepivima, uvijek je izgledalo pomalo pretjerano s obzirom na biološke razlike između dva virusa, ali o tome sada nije ni vrijedno raspravljati. SARSCoV2 će u doglednoj budućnosti kružiti kao endemski virus”, navodi se u studiji.

Također, ovaj znanstvenik s UCL-a poručuje da se očekuje da će oni koji su prethodno zaraženi i/ili cijepljeni imati općenito samo blage simptome nakon SARSCoV2 (re)infekcije. S vremenom se očekuje da SARSCoV2 postane ‘sezonski endemski respiratorni virus’.

“Potičem sve da se cijepe, ali i da nastoje biti ljubazni prema onima koji donesu drugačiji izbor. Cijepljenje protiv covida prvenstveno štiti vas, a vrlo neznatno druge u društvu. Necijepljeni ljudi obično nisu izravna prijetnja cijepljenjima”, istaknuo je Balloux.

Studiju o bolesti COVID19 kao prvoj pandemiji u postgenomskoj eri, uz Ballouxa, proveli su Lucy van Dorp, Charlotte J. Jouldcroft i Damien Richard.

Ballouxove objave podijelio je na svom Facebook profilu i matematičar i analitičar Nenad Bakić.

Bakić navodi da je zanimljivo da profesor Balloux govori upravo ono što i predsjednik Zoran Milanović, premijer Andrej Plenković, znanstvenik Gordan Lauc i on osobno.

“Pratite stručnjake, a ne #stručljake! Kao što rekoh, sve se međunarodno događa na Twitteru, pogledajte što ovi ‘naši’ iz dijaspore objavljuju, da li uopće, o pandemiji i koliko imaju lajkova”, napisao je.

Francois Balloux prošlog je tjedna u britanskom Guardianu objavio članak u kojem se pita – ‘Ako je covid-19 sezonalan, zašto se sada toliko širi?’

U tom je članku naveo da je jedno od glavnih pitanja od početka epidemije bilo u kojoj će mjeri covid-19 pokazivati sezonsko ponašanje s većim brojevima slučajeva zimi. Objasnio je da većina espiratornih virusa, uključujući gripu i četiri endemska koronavirusa koji doprinose uobičajenim prehladama, pokazuju snažne sezonske obrasce, a većina infekcija događa se zimi na svakoj hemisferi.

Dodao je da RNK virusi s ovojnicom, kao što je covid-19, najbolje preživljavaju na hladnom i suhom zraku i pod niskom izloženošću ultraljubičastoj svjetlosti. Treba imati u vidu i glavnu značajku ponašanja domaćina, jer ljudi zimi provode više vremena u bliskom kontaktu u slabo prozračenim prostorima.

Objašnjava da sezonalnost moramo smatrati samo jednim od četiri glavna čimbenika koja pokreću prijenos. A ta ostala tri čimbenika su ponašanje domaćina, evolucija virusa i stope imunizacije u populaciji.

“Budući da će u bliskoj budućnosti većina britanske populacije biti cijepljena i vjerojatno će se vratiti kontaktima prije pandemije, očekuje se da će covid uskoro dostići epidemijsku ravnotežu. U ovoj će fazi biti uklonjena tri od četiri faktora. Budući da sezonalnost očito ostaje trajna, očekuje se da će pokrenuti epidemijsku dinamiku, gurajući R broj iznad 1 zimi i ispod 1 ljeti. U ovoj će se fazi covid postati poput 200 drugih sezonskih endemskih respiratornih virusa u globalnoj cirkulaciji”, napisao je, između ostalog, Balloux u Guardianu.

U biografiji ovog profesora navodi se da je studirao na Sveučilištu Lausanne u Švicarskoj, gdje je magistrirao i doktorirao 1996., odnosno 2000. godine. Na postdoktorskom studiju proveo je dvije godine na Sveučilištu u Edinburghu.

Godine 2002. Ballouxu je ponuđen lektorat na Odjelu za genetiku u Cambridgeu i tamo je ostao sljedećih pet godina. Preselio se potom u novoosnovani MRC centar za analizu i modeliranje izbijanja bolesti (MRC Centre for Outbreak Analysis and Modelling) u sklopu Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti na Imperial Collegeu u Londonu 2007. godine.

Gentičkom institutu na londonskom University Collegeu (UGI) priključio se kao profesor biologije računalnih sustava 2012. godine, a direktor instituta postao je tri godine kasnije, piše Nacional.hr

Najnovije

Još iz rubrike