23.2 C
Zagreb
Naslovnica Život i zabava Krv ne smiju darivati ljudi lakši od 55 kg, kao ni oni...

Krv ne smiju darivati ljudi lakši od 55 kg, kao ni oni s anemijom

Između 10 do 15 posto svih bolesnika u bolnicama liječi se transfuzijom krvi, s tim da prosječan bolesnik dobije 3 do 5 doza. Bolnicama je u prosjeku potrebno oko 800 doza krvi ili pripravaka na dan. Istodobno, u Hrvatskoj imamo oko 100.000 darivatelja koji godišnje prikupe oko 160.000 doza krvi, što je dostatno za oko 350.000 doza krvi i krvnih pripravaka, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu.

Dakle, u idealnim uvjetima nestašice krvi ne bi trebalo biti, kad je broj darovanih doza manji, a potrebe za liječenjem veće, može doći do poziva građanima da daruju krv.

Ako ste među onima koji razmišljaju o tome, dobro je znati da krv mogu darivati zdravi ljudi u dobi između 18 i 65 godina (do 60, ako krv dajete prvi put). Jedan od uvjeta je da ste teži od 55 kilograma, te da niste anemični, što se i provjerava prije darivanja: Kod prijave će vam tehničar uzeti kapljicu krvi iz prsta kako bi provjerio razinu hemoglobina, koja može ukazivati na manjak željeza.

Inače, trajno su iz redova darivatelja krvi isključeni ljudi s kroničnim bolestima dišnog i probavnog sustava, oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, bolesti jetre i dijabetesa, kao i oni koji boluju od zloćudnih, duševnih ili živčanih bolesti.

Tu su i ovisnici i alkoholu i drogama, zatim muškarci koji su u životu imali spolne odnose s drugim muškarcima, ljudi koji su imali spolni odnos s prostitutkama i oni koji često mijenjaju spolne partnere, kao i oni koji boluju od spolno prenosivih bolesti, odnosno zaraznih bolesti koje se prenose krvlju.

Kako netko i ne mora znati da boluje od neke od tih bolesti i možda nema simptome, svaka doza krvi testira se na zarazne bolesti. U slučaju da test pokaže da postoji neka zarazna bolest, darivatelj će biti obaviješten o tome, uz savjet kako postupiti dalje. Naravno, krv tog darivatelja se uništava, odnosno ne može ići u transfuziju.

U razgovoru s liječnikom prije darivanja krvi, on može donijeti odluku o privremenom isključenju darivatelja, primjerice nakon operacije ili cijepljenja, za vrijeme terapije antibioticima ili nekim drugim lijekovima (obavezno trebate prijaviti sve lijekove koje pijete), kao i u slučaju poremećenog tlaka, a žene u slučaju jake menstruacije.

Nekoliko sati prije darivanja kvi ne preporučuje se alkohol ni masna hrana. Krv ne možete darivati ni ako ćete u ostatku dana obavljati opasne poslove na visini.

Darivanju možete pristupiti svakodnevno, na organiziranim akcijama darivanja krvi, čiji popis možete pronaći na stranicama Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu. Također, svakodnevno je možete darivati u tom Zavodu u Zagrebu, u Petrovoj 3, svakog radnog dana od 7:30 do 19 sati i subotom od 7:30 do 15 sati.

Za to treba izdvojiti oko 30 minuta, a sam postupak darivanja krvi traje 10-ak minuta. Nakon razgovora s liječnikom, smjestit ćete se u udobnom poluležećem položaju, nakon čega će tehničar steriliziranim priborom spojiti kanilu od vaše vene do vrećice u kojoj se skuplja krv. Idućih 10-ak minuta laganim stiskanjem šake donirat ćete 450 mililitara krvi i nakon nekoliko minuta odmora, uz nadoknadu tekućine i lagani obrok, vraćate se svakodnevnim obavezama.

Dobro je znati da nakon toga ne biste odmah smjeli zapaliti cigaretu. Naime, jedna od rjeđih, ali neugodnih reakcija na pušenje je kratkotrajno stiskanje (spazam) krvnih žila u mozgu. Ako zapalite odmah po darivanju krvi, može doći do blage omaglice i mučnine.

Muškarci krv mogu dati do 4 puta godišnje, uz razmak od tri mjeseca između, dok se ženama preporučuju do tri darivanja, uz razmak od četiri mjeseca.

Organizam odrasla čovjeka sadrži oko 4,5 do 5 litara krvi. U jednoj kapi krvi nalazi se: 15 milijuna trombocita, 400 tisuća leukocita te do 250 milijuna eritrocita. Oko 55 posto kapi čini krvna plazma, a 45 posto krvne stanice.

Znate li svoju krvnu grupu?

Do danas je u ljudskom rodu otkriveno više od 600 doza različitih krvnih grupa, a osnovne i najvažnije su: A, B, 0, te AB, uz razlikovanje RhD krvne grupe. U Hrvatskoj su najzastupljenije krvna grupa A (42 posto stanovnika) te krvna grupa 0 (34 posto), dok krvnu grupu B ima između 9 i 17 posto stanovnika, a AB oko 7 posto njih. Oko 85 posto ima RhD pozitivan faktor, ostali negativan, pišu 24sata.

Najnovije

Još iz rubrike