Ako se prihvati energetski plan Europske komisije, građanima koji se griju na plin najkasnije od 2026. računi će porasti za 25 posto. Potvrdio je to ministar Ćorić, koji ističe da će Hrvatskoj za bezbolniju energetsku tranziciju na raspolaganju biti čak 60 milijardi kuna.
Energetska tranzicija neće biti jeftina. To smo znali i ranije, no sada se stvaraju i konkretni obrisi. Plan Europske komisije podrazumijeva da se do 2030. emisija štetnih plinova smanji za 55 posto u odnosu na 1990., pa će korištenje energije koja snažno onečišćuje okoliš uskoro postati znatno skuplje.
– Takav iskorak zapravo ni na europskoj ni na hrvatskoj razini nema alternativu. On se može ignorirati, odnosno potreba za njim se može ignorirati. Međutim, ignorancija u pravilu dovodi do toga da se udari glavom u zid, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Za građane koji koriste plin to će značiti rast cijene grijanja za 25 posto, no stručnjaci ističu da postoji način da građani stanu na kraj poskupljenjima.
– Da se uključe u aktivnu proizvodnju i upravljanje malim energetskim projektima. To su solari, procesi bioplina i procesi nekih drugih malih energetskih postrojenja, ističe energetski stručnjak Igor Grozdanić.
Prostora za napredak ima mnogo, jer je u Hrvatskoj još uvijek vrlo malo solarnih elektrana.
– Nevjerojatno da u Hrvatskoj imamo depozite građana od 200 i nešto milijardi kuna, a samo nekoliko tisuća kućanstava koja sebe opskrbljuju električnom energijom, a stopa povrata tog novca je 15% godišnje. Znači, naučna fantastika u odnosu na ono što se dobije na bankama, ističe Nenad Kurtović iz udruge “Splitski potrošač”.
Rast cijene grijanja stvorit će dodatna sredstva, koja će se iskoristiti za sprječavanje energetskog siromaštva kod najugroženijih skupina.
– Riječ je o sredstvima koja prelaze 60 milijardi kuna, koje će se u sljedećih 10 godina moći utrošiti u različitim segmentima ekonomije, a sve s ciljem upravo promoviranja ovih ciljeva, ističe ministar Ćorić.
Europska unija nametnula se kao svjetski predvodnik u provođenju zelenih politika. No, problem je što emisija štetnih plinova na nivou Unije iznosi tek 8,5 posto svjetskog zagađenja. Pa će za pravi utjecaj na klimatske promjene europskim putem trebati krenuti i drugi, prije svih Kina, SAD i Indija, koji proizvode 50 posto svjetskog zagađenja, piše HRT.
