Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda, gostovao je u Novom danu te je govorio o nedavnim popalava.
“Milsim da se sa svih mjesta, gdje je bilo problema, voda povukla, pomaže se ljudima, isušuje se, crpkama se izvlači voda. Imamo na neki način anomaliju da su naši veći vodotoci prazni, a da smo imali poplave. Ove količine koje su pale nisu ozbiljnije podigle razine niti Save, niti Drave, Kupe, Korane ni Mrežnice. Naprosto je tu riječ o vrlo malim protokama, a ljudi su stradali”, rekao je na početku.
Rekao je i kako je problem što imamo situacije sve ekstremnijih količina oborina na užem području.
“Ogromna je koncentracija intenziteta pljuska, ali na malom području. Sami ste spomenuli Požeštinu, ja sam osobno išao tamo, sve do Pleternice praktički nije bilo vode uopće. Tek na nekih 3-4 km od Pleternice, sve je palo na desetak kilometara. Palo je na brdskom području, ljudi su s ove nizvodne snage u dolini, a iza leđa im je brdovito područje i naprosto sve prokiliže do ljudi u naseljima.
Taj mali vodotok od pamtivijeka ima naziv Pakao, ljudi su bili svjesni da je on i u prošlosti radio probleme. No ono što smo utvrdili je da su iznad naselja bila dva kamenoloma koji su napušteni prije 15-ak godina. Ostala je samo jalovima, neobrasla površina i to su idealni uvjeti za bujice, znači ogoljena površina, erozija i donos u to nizinsko područje. Donos mulja i granja dodatno začepi te profile. Tada je jedino da što prije s bagerima dođete na teren i čistite jer čim se negdje zaštopa profil voda ide prema kućama”, objašnjava.
Rekao je i kako je problem što ne postoji standard pa ljudi kada rade prilaze kuća koriste cijevi različitih promjera i voda nema svugdje jednak protok.
“Ta oborinska voda nije u nadležnosti Hrvatskih voda nego lokalne samouprave, samih građana da se održava, da se ne baca smeće, jer se dogodilo i ovog puta da velika količina tih voda nije mogla do potoka i riječica. Treba postaviti neki komunalni standard, ako netko gradi prilaz da cijev mora biti određenog profila i da ne smeta”, veli.
Rekao je i kako se u Zagrebu vrlo teško mogu sriječiti urbane poplave:
“Zagreb ima 19 retencija, one štite od brdskih voda koje bi se s obronaka spuštale prema Zagrebu. Sada nije bio toliki dotok s brdskog područja, puno više kiše je palo na području Zagreba, nego na području tih retencija. One su napravile što su mogle. Suštinski nemamo sustave oborinske odvodnje za potrebe urbane odvodnje u našim gradovima.
Plaćamo i danak da nikad nismo obilovali nekim velikim sredstvima. Povijesno, kada su se trebale graditi kanalizacije bila je jedna cijev i u istu cijev išla je u oborinska odvodnja. Kada se spoje te vode, velike količine kiše i sanitarna, izbija ljudima u podrume. Stvara se tlak ili izbija šahtove ili ulazi u podrume. Kada pogledate velike gradove, oni imaju posebne tunele, ogromne kanale, ali gradovi rastu i nove ekstremne klimatske oborine ukazuju na probleme.
Klima se mijjenja, moramo opažati što se dogodilo i na neki način pokušati se što prije prolagoditi. Nažalost oborinska odvodnja je jako skupa. Grad Zagreb, s obzriom da je davno nestalo koridora kroz Zagreb, zahtjeva određene potoke, i to je pomagalo no to je postalo sada već nedostatno. Ja vjerujem da se sada već rade i projekti kako bi se ubudućnosti rješavalo pitanje oborinske odvodnje”, kaže.
Dodao je i kako je jedino rješenje nadogradnja nasipa.
“Naposto, vidite i sami da prije svega mi više nemam razdoblja kada se može očekivati. Sada je cijela godina da možete imati udare visokih voda. Snijega više nema, sve se pretvorilo u neke velike pljuskove i imate silne udare koji rade probleme. Nema druge nego nadogradnje nasipa i gradnje retencija i akumulacija. U Hratskoj imamo 5 prirodnih retencija, prirodnih poplavnih područja koje mogu primiti više od 2 milijarde kubnih metara vode i u tome smo na neki način u prednosti jer se kod nas mogu te velike poplavne vode razliti po prirodi bez ikakve štete.
To smanjuje pritisak na nasipe i zbog toga mi još uvijek jako dobro prolazimo bez obzira na utvrđene klimatske promjene. U posljednjih 20 godina sve rijeke su nam porušile rekorde. Nije normalno da vam u 20 godina ruše rekorde koji su stajali 100 godina. Jedino još Dunav nije srušio rekord. Sustav obrane od poplave je u Hrvatskoj još u dobrom stanju”, govori.
Rekao je i kako je teško reći je li u Hrvatskoj moguća tragedija kakva se dogodila na zapadu Europe te da je teško brzo reagirati u bujičnim područjima. Prisjetio se i Gunje te je rekao da je tamo upitanju zaista bila viša sila. “Nasipi su malo prije džtoga obnovljeni, ali godila se tisućgodišnja voda za koju nasipi nisu projektirani”, kaže.
